Program poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju.

Kao najvažnije mjere predlažu se relicenciranje auto škola, novi teži testovi, teorijski ispiti za vozače, kontrola ispravnosti vozila na putu, i što je najinteresantnije- uvođenje privremene nesposobnosti za vozače i strože izdavanje ljekarskih uvjerenja…

Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je ambiciozni Predlog programa poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju čiji je  glavni cilj smanjenje broja smrtno stradalih lica u saobraćajnim nezgodama za 10% do kraja 2022. godine, u odnosu na prošlu godinu.

Kao drugi, ali ne manje bitan cilj programa je smanjenje broja lica sa teškim tjelesnim povredama zadobijenim u saobraćajnim nezgodama za 5%.

Prema zvaničnim podacima, tokom referentne 2018. godine na crnogorskim drumovima je poginulo 48 osoba, dok je teške tjelesne povrede zadobilo 421 lice.

U dokumentu, koji se nalazi na javnoj raspravi do sredine avgusta, taksativno se navode mjere koje će biti preduzete kao bi se bezbjednost saobraćaja poboljšala do nivoa evropskog.

Provjera ispravnosti vozila na putu: Osim unapređenja pravnog okvira u oblasti bezbjednosti puteva, socijalnog zakonodavstva i sistema tahografa, kao najvažnije mjere se predlažu i poboljšanje rada stanica za tehnički pregled vozila i kontrole tehničke ispravnosti vozila na putu.

Instruktor vožnje, koji je zatražio anonimnost, kazao je Portalu  Analitika da se na putu ne može obaviti detaljnija kontrola tehničke ispravnosti automobila.

„Može se samo utvrditi da li radi svjetlosna i zvučna signalizacija, da li su ispravni brisači, podizači i da li su ispravna stakla. Za sve ostale provjere, potrebna je veoma sofisticirana oprema, navodi instruktor, koji nema dilemu:

„Na prvi pogled neispravni automobili, trebaju se odmah isključivati iz saobraćaja“, dodaje instruktor.

Program predviđa poboljšanje rada auto škola, savremeniju obuku predavača i instruktora kao i polaganje teorijskog dijela ispita za vozača.

Registar povreda: Programom se predlaže uspostavljanje efikasne centralizovane baze registra povreda na nacionalnom nivou vozača, kroz donošenje podzakonskih akata.

Poenta je i u boljem analitičkom praćenju saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, a shodno zaključcima  i predlozima iz analiza, potreban je bolji raspored policijskih patrola  na terenu.

Kao krajnji cilj, autori Programa izdvajaju unaprijeđen sistem izvještavanja o saobraćajnim nesrećama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i drugih zdravstvenih ustanova.

Takođe, cilj je unaprijeđen sistem kontrole izdavanja ljekarskih uvjerenja kroz kontrolne zdravstvene preglede i izdatim privremenim nesposobnostima u smislu izdavanja vozačkih dozvola.

„Cilj je obezbjeđivanje postavke sistema usluga, koja omogućava izračunavanje ukupnih primarnih i sekundarnih troškova koje zdravstveni sistem Crne Gore generiše tokom pružanja zdravstvene zaštite građanima koji se liječe ili su u fazi rehabilitacije od posljedica izazvanih saobraćajnim  nezgodama“, potencira se u dokumentu.

Izrada novih i težih testova, relicenciranje auto škola: U okviru mjera, Ministarstvo prosvjete namjerava da unaprijedi rad auto škola kako bi vozači bili što obučeniji.

„U cilju unapređenja kvaliteta vozačkog ispita, Ministarstvo prosvjete je u prethodnom periodu radilo na izradi testova za polaganje teorijskog dijela vozačkog ispita, čija se primjena očekuju u zadnjem kvartalu 2019. godine“, navodi se u dokumentu.

U nadležnosti Ministartva prosvjete je i relicenciranje auto škola. Veliki broj auto škola koje trenutno obavljaju djelatnost obuke za vozača motornih vozila licencu je dobilo prije više od pet godina. Shodno tome, u narednom periodu, nakon donošenja novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, radiće se na izradi novog Pravilnika o bližim uslovima za osnivane auto škola, koji predstavlja osnov za relicenciranje postojećih i licenciranje novih auto škola.

„Ministarstvo prosvjete će sprovoditi obuke, seminare i sastanke sa članovima ispitnih komisija kako bi ih blagovremeno obavještavali o svim promjenama koje se dešavaju u pravnoj regulativi vezanoj za ovu oblast i riješavali probleme sa kojima se susreću u radu ispitnih komisija“, piše u dokumentu.

Vrijeme odgovora zdravstvenih ustanova: U Programu su data vremena reakcije zdravstvenih ustanova nakon saobraćajnih nesreća i predložene mjere unapređenja sistema.

„Vrijeme odgovora u manjim organizacionim jedinicama u kojima postoje bolnice u slučajevima saobraćajnih nezgoda je 7 miniuta i 27 sekundi i u 91% slučajeva je u skladu sa predviđenim kriterijumima za ovaj indikator“, konstatuju autori Programa.

Takođe na manjem uzorku vrijeme odgovora van gradske sredine je 13 minuta, i u 95% slučajeva je u predviđenom vremenu do 30 minuta.

Mapiranje mjesta saobraćajnih nezgoda: Najavljemo je i mapiranje mjesta saobraćajnih nezgoda i snimanje državnih puteva, kako bi to pomoglo u preventivi.

Radi se o projekatu koji se finanasira iz pristupnih fondova IPA gdje će se snimiti 1900 km putne mreže u Crnoj Gori po iRAP proceduri.

„Projekat će za rezultat, između ostalog,  imati mapiranje i obilježavanje rizičnih dionica, te investicione planove za 15 kritičnih dionica“, poručuju autori Programa.

Tahografi kao obaveza: Podsjeća se da je Zakonom o radnom vremenu, pauzama u toku radnog vremena mobilnih radnika i uređajima za evidentiranje u drumskom prevozu, propisano uvođenje sistema digitalnih tahografa u Crnoj Gori.

 Na osnovu podataka Evropske komisije 20% saobraćajnih nezgoda, u kojima učestvuju komercijalna vozila, izazvano je umorom vozača; 50% vozača zaspi u toku vožnje na dugim relacijama; 10 puta su izraženije saobraćajne nezgode u noćnim satima); ze 63% vozača koji su koristili odmor četiri ili više dana van kuće, zaspe u toku vožnje za volanom.

„Stoga, daljim usklađivanjem tj. implementacijom EU legislative u nacionalni pravni sistem postiže se veći nivo usklađensti a sa aspekta bezbjednosti daje se osnov za uspostavljanje sistema kontrole radnog vremena, odmora, kontrola analognih i digitalnih tahografa“, ističu autori Programa.

Porast  broja motornih vozila i njihov tehnološki razvoj nije praćen odgovarajućim razvojem putne mreže. Ova neusaglašenost, kako primjećuju autori, „doprinosi povećanju broja saobraćajnih nezgoda“.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je saopštila da 5% redukcije brzine može doprinijeti 30% smanjenju fatalnih ishoda saobraćajnih nezgoda.

Ovaj podatak treba da bude vodilja kako i na koji način povećati bezbjednost drumskog saobraćaja u Crnoj Gori.