Crna Gora je veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora. Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise sa juga prošire na sjever – naveli su iz Vlade

Od 2006. godine i obnove nezavisnosti država je u razvoj infrastrukture sjevernog regiona, računajući i prioritetnu dionicu auto-puta investirala više od dvije milijarde eura – saopšteno je iz Vlade.
Predstavnici izvršne vlasti poručili su da i u narednom periodu ostaju posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever. Oni su uvjereni da za sjeverni region dolaze bolji dani, a za to im kako navode daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima ovog regiona.

– Od obnove nezavisnosti u razvoj infrastrukture sjevernog regiona uloženo je preko 1,2 milijarde eura državnog novca i to oko 606 miliona eura preko Uprave za javne radove i oko 620 miliona preko Uprave za saobraćaj. Ovo sve ne računajući auto-put, čime vrijednost državnih investicija u infrastrukturu prelazi dvije milijarde eura – kazali su Pobjedi iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti naveli su da je trećina ovog novca, dakle bez auto-puta, uložena tokom mandata ove Vlade.

– U pitanju su projekti vrijednosti preko 400 miliona eura – precizirano je iz Vlade.

Predstavnici Vlade ističu da je i aktuelni kapitalni budžet, kao preduslov infrasturkturnog razvoja, za sjever nikada izdašniji.

– Realizacija infrastukturnih projekata ostaje prioritet, a benefiti bolje saobraćajne i druge infrastrukture već su vidljivi i onima koji putuju na sjever i onima koji tamo žive – rekli su iz Vlade.

Oni dodaju da sve to prate značajna izdvajanja od strane Investiciono-razvojnog fonda (IRF), Ministarstva poljoprivrede, kao i drugih vladinih resora.

– Uvjereni smo da za sjever dolaze blisko bolji dani, a za to nam svakako daju pravo i statistike o povećanju broja turista, investicija i realizacije projekata u praktično svim gradovima. Stoga i u narednom periodu ostajemo posvećeni ravnomjernijem regionalnom razvoju, sa snažnim akcentom na sjever Crne Gore, a gotovo je izvjesno da će takav balans biti postignut i prije nego što očekujemo – poručuju predstavnici izvršne vlasti.

Predstavnici Vlade naveli su da je Crna Gora veliko gradilište, a država je na sjeveru jedan od najvećih investitora, što, kako kažu, dovoljno govori o opredjeljenju Vlade.

– Takav pristup su prepoznali naši partneri, strani investitori, koji se sve više interesuju da svoje biznise (investicije) sa juga prošire na sjever – rekli su iz Vlade.

U Vladi smatraju da lokomotiva razvojnih projekata sjevera ali i cijele države ostaje izgradnja auto-puta, kao mega infrastrukturnog projekta ne samo u Crnoj Gori već i u ovom dijelu Evrope.

– Sa druge strane nalazimo se na polovini budžetske godine i cilj je da u uslovima izazvanim epidemiološkom situacijom, obezbijedimo punu realizaciju kapitalnog budžeta. Dakle, nesmetan nastavak radova na svim započetim projektima, kao i početak onih koji su u planu za ovu godinu. To svakako podrazumijeva nesmanjenu dinamiku na svim gradilištima, uključujući ski centre na sjeveru – poručili su predstavnici Vlade.

Iz Vlade su podsjetili da je diskrepanca između razvoja sjevernog u odnosu na centralni i južni region bila praktično vidljiva golim okom, pa samim tim i jasan signal da je na tom planu potreban strateški pristup i naravno izdašan budžet.

– Saobraćajna i druga infrastruktura jedan je od elementarnih preduslova razvoja. Da bi neka oblast mogla da se razvija, ona mora biti lako dostupna, pristupačna. Stoga i naše opredjeljenje da snažnije investiramo u infrastrukturni razvoj – kazali su predstavnici Vlade.

Oni dodaju da je jedan od najboljih primjera ispravnosti takvog pristupa opština Žabljak. Iz Vlade su podsjetili da je 2006. godine na Žabljaku bilo oko 50.000 turista, kao i da je 2010. godine otvoren put Risan – Žabljak, vrijedan oko 80 miliona eura.

– Posljedično, prema preliminarnim rezultatima prošle godine na Žabljaku je bilo oko 200.000 turista. To znači da je ovaj projekat Žabljaku donio i najmanje četiri puta više prihoda, više radnih mjesta, više hotelskih kapaciteta. Jednom riječju, znači razvoj – kazali su iz Vlade.

Odgovarajući na pitanje da li bi i kada sjeverni region mogao da u ekonomskom razvoju dostigne ostala dva regiona, predstavnici Vlade su saopštili da je vrlo nezahvalno baviti se prognozama i predviđanjima takve vrste.

– Vidjeli ste koliko neki globalni izazovi mogu da poremete planove i očekivanja. Ipak, jedno je sigurno vjerujemo u razvoj sjevera i sigurni smo da posjeduje snažan potencijal koji je potrebno staviti u službu ukupnog napretka. To svakako nije moguće preko noći. I zbog ograničenih sredstava i zbog neplaniranih okolnosti, kakava je bila pojava korona virusa, na primjer – rekli su predstavnici Vlade i dodali da ih to ipak nije ni za pedalj udaljilo od zacrtanog cilja.

– Odlučni smo da obezbijedimo kontinuitet u realizaciji započetih projekata, što se ogleda u našoj odluci avansne isplate izvođačima na infrastrukturnim projektima širom zemlje – kazali su iz Vlade.

Oni smatraju da osim prirodnog, najveći razvojni potencijal sjevera leži u ljudima.

– Preduslov za njihov ostanak na sjeveru su radna mjesta. Tu nema dileme. Zato pored infrastrukture moramo podsticati valorizaciju komparativnih prednosti, a to su prije svega poljoprivreda, proizvodnja hrane, energetika, turizam – naglasili su iz Vlade.

Predstavnici izvršne vlasti su naveli da trenutno na sjeveru država gradi nekoliko zimskih turističkih centara, sa pratećom infrastrukturom u Kolašinu, Bijelom Polju, Mojkovcu, Rožajama, Žabljaku. Prema njihovim riječima od početka mandata ove Vlade u njihov razvoj i modernizaciju uloženo je 60 miliona eura.

– Zajedno sa saobraćajnicama koje će ove lokacije učiniti pristupačnijim, a koje su izgrađene ili su u fazi izgradnje, stvorićemo uslove za otvaranje novih hotela visoke kategorije i drugih smještajnih kapaciteta (hostela, vikend naselja, etno sela i sl.). Osim otvaranja novih radnih mjesta ovo će podstaći otkup hrane pa samim tim i poljoprivrednu proizvodnju, ugostiteljstvo i uopšte sve povezane djelatnosti – istakli su predstavnici Vlade.

Oni su dodali da IRF ima zadatak da finansijski podrži pojedince i porodice koji otpočinju biznise.

– Nedavno je ovaj državni fond obilježio i plasman prve milijarde eura podrške poslovnoj zajednici. I još ćemo snažnije raditi na tom planu, posebno kada je u pitanju sjever – rekli su iz Vlade.

Navodeći glavne projekte u sjevernom regionu predstavnici izvršne vlasti su istakli put Risan – Žabljak vrijednosti 82 miliona eura, obilaznice u Bijelom Polju, Beranama i Rožajama ukupne vrijednosti preko 20 miliona eura, dok je u toku projekat obilaznice Rožaje II vrijednosti 19,8 miliona eura.

Zatim, tu je kako dodaju, put Slijepač most – Pljevlja vrijednosti preko 17 miliona eura.

– Pri čemu treba imati u vidu da su u toku radovi na izgradnji dionice Vrulja – Mijakovići vrijednosti skoro devet miliona, kao i radovi na putu Pljevlja – Metaljka I faza vrijednosti 12,1 milion eura – precizirali su iz Vlade.

Među glavne projekte oni su uvrstili i rekonstrukcija I faze puta Berane – Petnjica, koji će sa projektom II faze koji se privodi kraju težiti preko deset miliona eura. Iz Vlade dodaju da je završena i rekonstrukcija puta Trubjela – Vilusi čija je vrijednost izvedenih radova takođa deset miliona eura.

– Posebno treba istaći da su u toku radovi na putu Jezerine – Lubnice, koji će značajno smanjiti put od Berana do Kolašina, vrijednosti oko 35 miliona eura. Dodatno, ovaj projekat snažno otvara razvojni potencijal cijelog kraja jer je direktna veza sa novim rizortom Kolašin 1600 – istakli su iz Vlade.

Predstavnici vlasti su naveli da su u periodu od obnove nezavisnosti izgrađeni i obnovljeni mnogi objekti.

– Od sportskih dvorana u Bijelom Polju, Beranama, bazena u Nikšiću. Preko vrtića, osnovnih i srednjih škola u većini crnogorskih gradova. Snažeći administrativne kapacitete na sjeveru smo izgradili ili rekonstruisali objekte za opštine Petnjica, Mojkovac, Andrijevica, Gusinje, skupštinske sale u Bijelom Polju i druge – rekli su predstavnici Vlade.

Prema njihovim riječima u ovom trenutku, praktično da nema opštine na sjeveru u kojoj nije u toku izgradnja nekog infrastrukturnog projekta.

– Posebno je važno istaći, da su određeni projekti sa višegodišnjim zaostajanjima poput Centra kulture u Pljevljima, sportske sale i Univerzitetskog centra u Beranama, koji suvišemilionske vrijednosti, završeni upravo u ovom mandatu Vlade – rekli su predstavnici izvršne vlasti.

Predstavnici Vlade navode da kada su magistralni putevi u pitanju, nema manje ili više važnih.

– Svaki centimetar puta je centimetar bliže novoj vrijednosti. Samim tim je cijena koštanja i veličina projekata zanemarljiva u materijalnom smislu, koliki značaj ima za građane koji ih koriste – ističu iz Vlade.

Kao primjer oni navode da je početkom prošle godine u Bijelom Polju premijer Duško Marković prisustvovao završetku radova na pješačkom mostu Sutivan – Njegnjevo, dužine svega 70 metara.

– Izgradnja ovog mosta predstavlja veliki značaj za lokalno stanovništvo, njih manje od 2.000, sa obje strane Lima. Posebno za mališane koji taj most prelaze na putu do škole. Dakle, suštinska vrijednost ovog projekta, značajno prevazilazi njegovu materijalnu vrijednost i to je zapravo glavni cilj, da projekti budu u službi kvaliteta života građana – naglasili su iz Vlade.

U razvoj sjevera dvije trećine budžeta Uprave za javne radove 

Predstavnici izvršne vlasti tvrde da podaci o ulaganju govore u prilog opredijeljenosti Vlade da ubrza razvoj sjevera i podstakne ekonomski rast tog regiona.

– Od ukupno realizovanih projekata od strane Uprave za javne radove za period od 2006. do 2019. godine čak 61 odsto sredstava potrošeno je za projekte na sjeveru, a 39 odsto na projekte u centralnoj i južnoj regiji – saopštili su predstavnici Vlade.

Oni su dodali da podaci Uprave pokazuju da je 2011. godine od ukupno realizovanih projekata njih 25 odsto bilo na sjeveru, da bi se 2016. taj broj udvostručio i dostigao 55 odsto ukupno realizovanih sredstava.

– Prošle godine od ukupno realizovanih projekata na teritoriji Crne Gore od strane Uprave za javne radove čak 66,4 odsto je na sjeveru. Dakle dvije trećine budžeta Uprave usmjereno je na infrastrukturu sjevera – istakli su iz Vlade.

Očekuju migraciju iz centra i juga na sjever 

U Vladi su uvjereni da će polako stvoriti uslove za obrnutu migraciju iz centra i juga na sjever.

– Posebno mladih koji za prosječne plate napuštaju svoje gradove u potrazi za poslom. Vjerujemo, da će se stvari bitno promijeniti i da će se oni koji danas dolaze u Podgoricu i na Primorje, ili odlaze van granica naše zemlje, vraćati svojim gradovima, ne samo kao zaposleni već kao budući poslodavci – kazali su predstavnici Vlade.

Nove investicije u putnu infrastrukturu sjevera 

Oni su naveli da se između ostalih, u najskorijem periodu očekuje početak radova na putu Rožaje – Špiljani vrijednosti 19,2 miliona eura i rekonstrukcija puta Pljevlja – Mihajlovica vrijednosti 7,5 miliona eura. Za ova dva projekta već je završena tenderska procedura i zaključeni su ugovori.

– Prema najavama nadležnih, već narednog mjeseca počinju radovi na izgradnji puta od Mojkovca do skijališta Vragodo sa izgradnjom mosta preko rijeke Tare vrijednosti 13,2 miliona eura. Takođe, u toku je tenderska procedura za izbor izvođača za rekonstrukciju puta od Lepenaca do Berana i Ribarevina vrijednosti 32 miliona eura – saopšteno je iz Vlade.