Evropska komisija još jednom je iskazala zabrinutost zbog imenovanja visokih funkcionera u crnogorskom pravosuđu, ukazujući da pravni okvir kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, ali da se pravosuđe i tužilaštvo još percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.

U nacrtu non pejper dokumenta o stanju u poglavljima 23 i 24, u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je pandemija kovid-19 stvorila dodatne izazove na području reforme pravosuđa i doprinijela određenim objektivnim kašnjenjima u radu Crne Gore u oblasti vladavine prava.

Ocijenjeno je važnim da Crna Gora nastavi reforme na temelju ranijih dostignuća i da postiže rezultate, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, obezbjeđujući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija.

Non pejper o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru daje pregled napretka Crne Gore u ovom području od posljednjeg non pejpera predstavljenog u novembru 2019. godine, te relevantnih statističkih podataka za 2019. godinu. U dokumentu se navodi da je tokom izvještajnog perioda, Crna Gora nastavila da sprovodi akcione planove za poglavlja 23 i 24 i druge strateške dokumente na području vladavine prava, a usvojila je i nove.

– Radila je na suočavanju s vanrednim izazovima koji su istaknuti u Izvještaju EK za 2019. godinu, zaključcima Savjeta EU od 18. juna 2019. i non pejpera iz novembra 2019, posebno u kritičnim područjima slobode medija, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima – navodi se u non pejperu.

U opštoj ocjeni o poglavljima 23 i 24 navodi se da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu i da ključne funkcije u crnogorskom sistemu popunjavaju vršioci dužnosti.

– Raste zabrinutost u vezi sa spornim imenovanjima visokih funkcionera u pravosuđu, koja nijesu u skladu s preporukama GRECO o nezavisnosti pravosuđa. Ostaje važno da Crna Gora ne nazaduje u reformi pravosuđa i da nastavi da bilježi rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih institucija – naveli su iz EK.

Između 2019. i početka 2020. Sudski savjet je, podsjećaju iz EK, ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone – navedeno je u non pejperu, ukazujući na izbor „predsjedavajućeg sudije“ umjesto predsjednika Ustavnog suda iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju.

Poglavlje 23

Kada je u pitanju poglavlje 23, Evropska komisija navodi da Crna Gora nastavlja da radi na novom zakonskom okviru za medije.

– Bilo je nekih pomaka u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija. Ali izazovi u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija ostaju. Otvorene su nove kriminalističke istrage u slučajevima korupcije, a imovina je privremeno i trajno oduzeta – konstatuje EK.

U oblasti slobode izražavanja navedeno je da je postignut određeni napredak u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija. U 2019. godini vlasti su registrovale četiri napada na novinare. U tri od tih slučajeva podignute su optužnice. Zaštita je ponuđena za dvoje novinara. U aprilu 2020. policija je, kako se navodi, rasvijetlila četiri slučaja napada na medijsku imovinu iz 2011. i 2014. godine, kada je pet vozila ošteć eno i uništeno. Dvije osobe – maloljetnici u vrijeme napada – uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati.

Navodi se i da prelaz RTCG-a sa državnog medija na instinski javni servis još nije završen, a imenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde RTCG-a.

U dijelu iz poglavlja 24 navodi se da je država uspjela da konsoliduje rezultate borbe protiv trgovine ljudima.

– Unutrašnja organizacija i koordinacija tijela za sprovođenje zakona dodatno su poboljšane, što se odrazilo na povećan broj hapšenja i procesuiranja, a aktivno uključivanje Crne Gore u međunarodnu policijsku saradnju ponovo je rezultiralo uspješnim operacijama protiv crnogorskih kriminalnih klanova, u zemlji i inostranstvu, koje uključuju i dva istaknuta slučaja – navedeno je u izvještaju.

Međutim, pristup ključnim bazama podataka još je ograničen i usporava istrage.

– Dugi sudski postupci i više odlaganja ročišta i dalje sprečavaju donošenje presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Konačne presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice i dalje ostaju norma, što dovodi do blažih kazni – ističe Evropska komisija.

Borba protiv korupcije

Iz EK navode da, uprkos jačanju kapaciteta Agencije za sprečavanje korupcije i proaktivnom radu novog Savjeta, ostaju izazovi u pogledu integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, nezavisnosti, neselektivnog pristupa i ujednačene i potpune primjene zakona.

Podsjeća se da je ASK u 2019. istraživala 31 slučaj neobjašnjivog bogaćenja, ali nijesu pronašli nepravilnosti. Dodaje se da su se izmjene Zakona o finansiranju političkih partija, koje je parlament usvojio u decembru prošle godine, djelimično pozabavile preporukama OEBS/ODIHR.

– Odgovarajuće zaštitne mjere moraju biti uspostavljene radi sprečavanja zloupotrebe javnih sredstava u svrhe izborne kampanje – navedeno je u dokumentu.

Kada je u pitanju visoka korupcija, u izvještaju se podsjeća da je uspostavljena evidencija istraga, kaznenog gonjenja i pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da ostaje da se dalje konsoliduju.

U izvještaju se podsjeća da je SDT otvorilo istrage krivičnih djela vezanih za korupciju na visokom nivou u 6 slučajeva protiv 15 lica, uključujuć i već inskog vlasnika poslovne banke Duška Kneževića i izvršnog direktora banke, direktora javnog preduzeć a i funkcionera opštine i jedno pravno lice.

Podsjećaju na aferu „koverta“, da je tužilaštvo optužilo bivšeg gradonačelnika Podgorice i sadašnjeg savjetnika predsjednika države Slavoljuba Stijepovića za pranje novca, kao i da nije bilo promjena u vezi sa izručenjem Svetozara Marovića koji se nalazi u Srbiji.

Krijumčarenje droge

Broj istraženih slučajeva droge u Crnoj Gori nastavio je da se poveć ava u 2019. godini, učvršć ujuć i trend prethodnih godina. Broj istraga krijumčarenja droge porastao je na 155 u 2019. godini, od čega je pet kvalifikovano kao organizovani kriminal i 150 kao teško krivično djelo.

– Jedanaest istraga je sprovedeno uz međunarodnu saradnju, što je porast od 175 odsto u odnosu na 2018. godinu, što je dovelo do velikog broja uspješnih visokih operacija. U velikoj međunarodnoj policijskoj akciji, u februaru 2020. godine, zaplijenjeno je 5,7 tona kokaina, a 7 članova posade, uključujuć i 4 državljanina Crne Gore, uhapšeno je na brodu koji je putovao iz Venecuele prema Grčkoj – podsjeća se u dokumentu.

Povećan broj istraga i procesuiranja krivičnih djela

U dokumentu EK podsjećaju da su u Crnoj Gori i dalje česta ubistva vezana za kriminalne klanove, koja prelaze državne granice, ali da međunarodna policijska saradnja igra ključnu ulogu u borbi protiv organizovanih kriminalnih grupa.

I dok, kako navode, raste broj istraga i procesuiranja teških i organizovanih krivičnih djela, broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak, sudski postupci su predugi zbog čestih odlaganja, a vrlo često su blage kazne za osumnjičene koji su kooperativni bez obzira na težinu krivičnog djela.

Podsjeća se da 2019. godine nije bilo sudskih presuda za borbu protiv krijumčarenja duvana. Međutim, krivični postupak vođen je u tri velika slučaja, uključujući jedan slučaj koji uključuje 22 osumnjičena.

U drugom je slučaju uhapšen poznati osumnjičeni krijumčar, za kojim se tragalo 20 godina. Zapljene ilegalnog duvana redovno sprovode carina i policija. Ukupni iznos zapljena u 2019. godini bio je 1.719 miliona paklica cigareta, vrijednih 39 miliona eura i 1.531 kg rezanog duvana.

– Uprkos sve većim naporima organa za sprovođenje zakona u ovom području i poboljšanoj saradnji između crnogorske carine i EU i međunarodnih partnera, broj pokrenutih slučajeva i dalje je mali s obzirom na procijenjene razmjere krijumčarenja duvana u Crnoj Gori i preko nje – piše u non pejperu.