Bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović juče je u podgoričkom Višem sudu, prilikom kontrole optužnice, kazao da nema nijednog dokaza protiv njega u izvršenju krivičnog djela pranja novca u kojem nije mogao učestvovati jer nije poznavao ostale optužene osim Duška Kneževića.

Zbog izostanka umišljaja on je predložio da se postupak protiv njega obustavi.

Sa druge strane, specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je ostala pri ranijim izjašnjenjima o ovom slučaju podsjećajući da postoje brojni dokazi za krivično djelo za koje se tereti Stijepović. Ona je navela da sud ima osnova da prihvati ponuđene dokaze i dozvoli da se u daljem toku postupka utvrđuje krivica kako Stijepovića tako i ostalih okrivljenih.

Vanpretresno vijeće Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Ana Vuković će, nakon tajnog vijećanja i u zakonskom roku od 15 dana, donijeti odluku da li će prihvatiti dokaze tužilaštva ili obustaviti postupak protiv bivšeg gradonačelnika Podgorice.

Optuženi Stijepović juče je pred sutkinjom Vuković ustvrdio da kod njega nije postojao umišljaj za izvršenje krivičnog djela za koje se tereti.

– Nijesam ostvario ni posredan, ni neposredan kontakt sa okrivljenima, niti sam učestvovao u donošenju odluke za izvršenje krivičnog djela. Nijedan od okrivljenih nije ni pomenuo moje ime, niti su izjavili da smo ostvarili zajedničku odluku – kazao je Stijepović.

On je istakao da nije znao, niti je mogao znati da je novac koji mu je predao Knežević stečen kriminalnom djelatnošću.

– Nijesam mogao pomisliti, a kamoli povjerovati da se Duško Knežević, koji je u oktobru 2016. godine važio za uglednog biznismena, bavio kriminalnom djelatnošću. Moje uloge u konvertovanju dolara u eure nema. Nijesam znao ko će i gdje će se novac konvertovati. Nijesam imao nikakva saznanja o tome – naveo je Stijepović.

On je pojasnio da je, za novac koji je raspodijeljen aktivistima DPS-a u Zeti, DPS prekršajno kažnjen novčanom kaznom koja je uplaćena u državni budžet Crne Gore.

Branilac Stijepovića, advokat Lazar Aković, predložio je sudu da protiv njegovog branjenika obustavi postupak usljed nedostatka dokaza.

Podsjećajući da je optužnica protiv Stijepovića do sada razmatrana već dva puta, advokat Aković se osvrnuo na razloge rješenja Apelacionog suda od 10. juna, kojim je ukinuta odluka Višeg suda da se obustavi krivični postupak protiv Stijepovića.

– Pojašnjenje Apelacionog suda je u cijelosti lišeno pravnog osnova i suprotno je normama materijalnog prava i procesnim odredbama ZKP-a. Apelacioni sud ukazuje da prvostepeni sud u rješenju nije utvrđivao da li postoje dokazi koji upućuju na osnovanu sumnju da je okrivljeni, ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom, sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela. Međutim, Apelacioni sud potpuno prenebregava da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz u tom pravcu da bi prvostepeni sud u postupku kontrole optužnice uopšte bio u prilici da cijeni da li iz ovakvih dokaza proizilazi da je okrivljeni Stijepović osnovano sumnjiv – kazao je Aković.

On je ocijenio da je stav Apelacionog suda deplasiran i da predstavlja pravnu fikciju, odnosno, tvrdnju bez dokaza.

– Nema baš nikakve uloge okrivljenog u konverziji novca dolara u eure, niti se takva uloga može pripisati okrivljenom zbog iskazane potrebe aktivista DPS-a iz Zete da raspolažu eurima – istakao je advokat Aković.

Viši sud je, do sada, dva puta obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića, koji je u aferi ,,Koverta“ optužen za pranje novca u saizvršilaštvu, dok je potvrdilo optužnicu protiv Duška Kneževića i zaposlenika u Atlas banci zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.

Optužnica je, osim protiv Kneževića, potvrđena i protiv Branislava Todorovića, Živka Šljivančanina, Tamare Krdžić, Gorana Grujovića i Tomice Kneževića, zbog istog krivičnog djela i pranja novca u saizvršilaštvu.

Viši sud je tada zuzeo stav da SDT nije pribavilo niti prikupilo niti ponudilo sudu nijedan valjani dokaz koji bi bio na stepenu osnovane sumnje da je okrivljeni Stijepović počinio krivično djelo pranje novca u saizvršilaštvu.

Sa druge strane, tužiteljka Vukčević je u žalbi ukazala da je Stijepović optužen za isto krivično djelo iz istog događaja kao Todorović, Šljivančanin, Krdžić, Grujović i Knežević a u odnosu na koje je vijeće Višeg suda utvrdio da se radi o pranju novca do stepena osnovane sumnje i potvrdilo optužnicu.

Upravo iz ovog razloga, za tužiteljku Vukčević su nejasni razlozi prvostepenog suda da se nijednim predloženim dokazom Slavoljub Stijepović ne može na nedvosmislen način dovesti u vezu sa krivičnim djelom pranje novca.

Stijepović se optužnicom SDT-a tereti da je u oktobru 2016. godine, po prethodno postignutom dogovoru, od Duška Kneževića preuzeo 110.000 američkih dolara od kojih je najmanje 62.070 pribavljeno kriminalnim djelatnostima, sa namjerom da ih ubaci u legalne tokove – radi korišćenja tog novca za parlamentarne izbore.

On je tražio od Kneževića da dolare zamijeni u eure što je ovaj i učinio preko Vlatka Rašovića koji u ovom predmetu ima status svjedoka saradnika.

Konvertovani novac je predat predstavniku DPS-a i podijeljen uz potvrde, aktivistima te partije, a što prema ocjeni SDT-a ukazuje da je Stijepović znao da se radi o novcu stečenom kriminalnom djelatnošću, te da treba prikriti njegovo porijeklo i izbjeći svako njegovo evidentiranje, posebno kroz prihode DPS-a koji su podložni kontroli.