Uoči nove procjene Brisela o napretku Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom, koja se očekuje u oktobru, bez sudskog epiloga i dalje su afere kojima se crnogorsko pravosuđe bavi godinama. Nekima i duže od deceniju.

U posljednjem izvještaju Evropske komisije se, uz ocjenu da „sprovođenje ključnih reformi pravosuđa ostaje u zastoju“, konstatuje zabrinutost zbog starih slučajeva.

„Nedostatak djelotvornog sudskog praćenja važnih starih slučajeva i dalje izaziva ozbiljnu zabrinutost“, navodi se u izvještaju iz oktobra 2022.

Akteri, u najvećem broju slučajeva, su funkcioneri bivše vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i njoj bliski biznismeni.

Terete se za različita krivična djela od pranja novca, nenamjenskog trošenja državnih sredstava do zloupotrebe službenog položaja i nanošenja štete državnoj kasi.

DPS Mila Đukanovića je nakon tri decenije vlasti smijenjen na izborima u avgustu 2020. godine.

Pravni epilog izostaje uprkos usvajanju Zakona o tužilaštvu, koji je doveo i do djelimičnih personalnih promjena u tužilaštvu.

Za glavnog specijalnog tužioca je u martu 2022. izabran Vladimir Novović.

Prethodno je sa te pozicije penzionisan Milivoje Katnić, koga su opozicija i kredibilne nevladine organizacije godinama optuživale za bliskost sa DPS-om.

Dva novija slučaja šverca kokaina

Pravosuđe do sada nije dalo odgovore čija je droga i ko su organizatori šverca ukupno 1,7 tone kokaina koje je, u dva navrata, policija zaplijenila 2021. i 2022.

• Policija je u januaru 2022. iz magacina privatnog preduzeća „Voli“ zaplijenila 500 kilograma kokaina skrivenog u tovaru sa bananama.

Zbog optužbi da je švercovao pola tone kokaina iz Ekvadora u Crnu Goru postupak je vođen samo protiv špeditera Đoka Drobnjaka, koga je pravosnažno oslobodio Apelacioni sud u septembru 2022.

• U drugom slučaju, policija je u avgustu 2021. zaplijenila 1,2 tone kokaina iz magacina nadomak Podgorice. Sudski postupak je vođen protiv vlasnika magacina, oca i kćerke, Budimira i Marine Krstović. Njih je u julu 2023. oslobodio Viši sud, uz konstataciju da tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz da su švercovali kokain.

Za oba predmeta zaduženo je podgoričko Više državno tužilaštvo, na čelu sa Lepom Medenicom.

Medenica je na upit RSE odgovorila da će se to tužilaštvo žaliti Apelacionom sudu zbog oslobađajuće presude Krstovićima.

Ona nije željela da odgovori da li je u ovim slučajevima zakazala istraga ili tužilaštvo, pošto se ni poslije dvije godine ne zna čija je droga, ko je švercovao i ko su organizatori.

Dugogodišnje afere pred SDT

„Krivični predmeti koje nazivate aferama ‘Telekom’, ‘Kamp Zlatica’, ‘Abu Dabi fond’, ‘HTP Boka’ i ‘Panama papiri’ su u toku pred SDT-om, pa radi zaštite njihove svrhe ne mogu dati više podataka“, rekao je Radiju Slobodna Evropa portparol, Vukas Radonjić.

Slučajevi koji godinama čekaju epilog

• Afera „Koverat“ iz 2019. odnosi se na tajni video snimak u kome glavni akter, visoki funkcioner DPS Slavoljub Stijepović, preuzima skoro 100.000 eura u koverti od biznismena Duška Kneževića, za finansiranje kampanje Đukanovićeve DPS za izbore 2016. Upravo je Knežević objavio tajno snimljeni video.

Viši sud je dva puta 2021. obustavljao krivični postupak protiv Stijepovića.

Tek nedavno, 13. avgusta tekuće godine, taj sud je prihvatio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva, koja Stijepovića tereti za pranje novca. Termin suđenja nije poznat.

Portparol ovog tužilaštva Vukas Radonjić za RSE je rekao da Tužilaštvo protiv Stijepovića vodi još jednu krivičnu istragu „za pranje novca i stvaranje kriminalne organizacije“.

• Afera „Telekom“ – odnosi se na prodaju crnogorskog Telekoma, Mađar telekomu 2005. godine. Američki organi su 2014. otkrili da su prilikom prodaje sa više od sedam miliona podmićena najmanje dva crnogorska funkiconera i advokatica, sestra tada najvišeg vladinog funkcionera.

Specijalno tužilaštvo je konstatovalo da u radnjama Ane Đukanović, advokatice i sestre Mila Đuknovića, „nema osnovane sumnje“ da je izvršeno krivično djelo.

Optužnica iz 2015. teretila je bivše čelnike Telekoma, Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, da su zloupotrebili službeni položaj i oštetili ovu državnu kompaniju za više od dva miliona eura.

Sud je u junu 2022. oslobodio Obradovića i Ivanovića. Tu presudu je u decembru ukinuo Apelacioni sud i naložio novo suđenje. Postupak je u toku pred Višim sudom.

• Afera „Abu Dabi fond“ – odnosi se na sporazum o kreditu od 50 miliona dolara koji su 2015. sa državnom agencijom Ujedinjenih Arapskih Emirata ADF potpisali tadašnji ministar poljoprivrede Petar Ivanović i predsjednik odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević, funkcioneri Demokratske partije socijalista.

Zbog 23 miliona dolara iz tog kredita, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi, Specijalno državno tužilaštvo od 2019. istražuje jesu li sredstva nenamjenski trošena i je li u davanju državnih garancija (za kredite) bilo štete po budžet.

Umjesto podizanja optužnice početkom ove godine, kako je najavljeno iz Specijalnog državnog tužilaštva, u martu je saopšteno da su tužiteljki u tom slučaju „oduzeti svi predmeti“, te je postupak dodijeljen drugom tužiocu.

• „HTP Boka“ afera – o prodaji iz 2007. državnog Hotelskog preduzeća (HTP) „Boka“ tokom procesa privatizacije biznismenu Draganu Brkoviću, bliskom prijatelju Mila Đukanovića.

Brković, vlasnik „Vektra Boka“, i njegovi sinovi Boris i Bojan, su u oktobru 2021., nakon tri mjeseca pritvora, pušteni da se brane sa slobode od optužbi Specijalnog državnog tužilaštva za zloupotrebu ovlašćenja u privredi i pranje novca kojim su, kako se sumnja, državu, u poslu kupoprodaje, oštetili za više od sedam miliona eura.

Viši sud je u aprilu 2023. privremeno zabranio raspolaganje i korišćenje nepokretnosti koje se u katastru vode kao vlasništvo Brkovićeve kompanije.

• Afera „Carine“ – iz 2007. se odnosi na štetu od 6,7 miliona eura po budžet Podgorice prilikom prodaje ispod tržišne cijene gradskog građevinskog zemljišta privatnoj kompaniji „Carine“, Čedomira Popovića.

Za zloupotrebu službenog položaja i pribavljanje koristi preduzeću Carine 2018. optužen je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša, bivši visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, koji je 14 godina bio na čelu Podgorice.

Sud ga je u maju 2022. godine oslobodio optužbi, a Specijalno državno tužilaštvo se žalilo na presudu. Apelacioni sud je u februaru prihvatio žalbu i ukinuo oslobađajuću presudu. U aprilu 2023. počelo je ponovno suđenje.

• Afera „Kamp Zlatica“ – odnosi se na posao u kome je Vlada 2006. prodala tri državna hotela, među njima i kamp-hotel Zlatica, za 4,7 miliona eura biznismenu Žarku Buriću. Potom je Vlada 2011. od istog Burića otkupila kamp Zlatica za 8,3 miliona eura. Ovaj slučaj je od 2017. pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva.

• Afera „Limenka“ – odnosi se na ugovor koji je 2008. sklopio Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, sa državom o kupovini zgrade Limenka i zakupu državnog zemljišta nadomak Podgorice. Ugovorom je država trebala da za dvije godine iseli zgradu policije, što nije urađeno u tom roku. Mlađi Đukanović je tužio državu i presudom Vrhovnog suda iz 2015. dobio odštetu od 10,5 miliona eura.

Osnovno tužilaštvo u Podgorici je u decembru 2016. odbacilo krivičnu prijavu za nesavjestan rad u službi protiv tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, „zbog zastare gonjenja“, potvrdio je za RSE rukovodilac tog tužilaštva, Duško Milanović.

U vrijeme sklapanja Ugovora premijer je bio Milo Đukanović.

• Afera „Pandora papiri“ – odnosi se na to su bivši predsjednik Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. u inostranstvu sklapali tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom pod pokrićem povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

To je u oktobru 2021. saopstila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora na osnovu međunarodne istrage u okviru Pandora papira. Specijalno državno tužilaštvo od oktobra 2021. sprovodi izviđaj.

„Pandorini papiri“ je posljednje veliko curenje finansijskih podataka koji pokazuju postojanje tajnih bogatstava i poslovanja dijela svjetskih lidera. Prethodno su to bili „Panama Papers“ 2016.

• Afera „Panamski papiri“ – datira iz 2016. i odnosi se na više od 15 crnogorskih državljana i ofšor firmi povezanih sa njima a koji nijesu poznati široj javnosti. Aferu je otkrio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara. Specijalno državno tužilaštvo je ubrzo formiralo predmet.