Petar Lazović ponudio je jemstvo od 9,3 miliona eura za izlazak iz pritvora što je najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa.

Okrivljeni Lazović, bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, uhapšen je u julu 2022. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje mu na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge i oružja.

Ovo je poslednja u nizu milionska ponuda za jemstvo koje je Lazović dostavio Višem sudu u Podgorici kako bi se branio sa slobode. Kao i prethodne, Sud je i ovu od 9,3 miliona eura odbio 27. marta, piše u odgovorima dostavljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz suda.

Kako je za RSE potvrdio Borivoje Borović, jedan od advokata Lazovića, Sud je u obrazloženju odbijanja jemstva, između ostalog, naveo da je okrivljeni raspolagao računom od preko 40 miliona eura.

Advokat tvrdi da taj račun ne postoji.

Lazović je skoro dvije godine u pritvoru u Spužu, nadomak Podgorice, gdje čeka početak suđenja.

Ko je Lazović?

Uhapšen je 18. jula 2022. nakon što je, kako je tada saopštilo SDT, u spisima Europola koji su im dostavljeni, označen kao pripadnik „Kavačkog klana“, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina.

Sin je Zorana Lazovića, koji je do marta 2021. godine kada je smijenjen, bio šef sektora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.

„Kavački klan“ je kriminalna grupa iz Kotora, koja je u sukobu sa konkurentskim „Škaljarskim klanom“ od 2014., kada je u Valensiji nestalo nekoliko stotina kilograma kokaina, a u njihovom sukobu u proteklih sedam godina poginulo je više od 50 osoba.

Na osnovu spisa Europola u poslednje dvije godine u Crnoj Gori je otvoreno više afera o potencijalnoj umiješanosti visokih policijskih službenika u organizovani kriminal.

Izvještaji Europola su bazirani na presretnutim šifrovanim komunikacijama, koje su u aprilu dovele do hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina Miloša.

Lazović je saslušan o navodnom učešću u slučajevima policijske torture nad pritvorenim licima, u korist „Kavačkog klana“ iz marta prošle godine, a koje je objavio portal Libertas.

O kakvim je garancijama riječ

U predlogu za jemstvo, u koje je RSE imao uvid, navodi se da je njegov otac Zoran Lazović ponudio zemljište i objekte u Podgorici čiji je vlasnik 1/1 a čija je vrijednost skoro pola miliona eura.

Nekretnine u Bijelom Polju vrijedne 470.00 eura ponudio je i stric okrivljenog, Dejan Lazović.

Da bi Petar Lazović izašao iz pritvora jemstvo od preko 8,1 milion su ponudile i dvije podgoričke kompanije, upisom hipoteke nad nekretninama u njihovom vlasništvu.

U predlogu za jemstvo navedeno je da su vlasnici kompanija prijatelji Petrovog oca Zorana Lazović.

Kompanija Razvrašje nudi zgrade i zemljište na Žabljaku od 672.000 eura, i Podgorici od 1,6 miliona.

Kompanija Gufo je kao jemstvo ponudila više poslovnih prostora i zgrada čija je vrijednost 6,1 milion eura. Vlasnik kompanije je prema Centralnom privrednom registru Željko Garić.

MANS o garancijama za Lazovića

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je krajem 2022. od Specijalnog tužilaštva zatražila da ispitaju garancije ovih kompanija i utvrde međusobni odnosi Petra Lazovića i vlasnika tih kompanija.

MANS je naveo da se kompanija Gufo ranije zvala Fendy u čijim upravljačkim organima su bili biznismeni Aleksandar Mijajlović i Ranko Ubović za koga se, kako navode, kasnije ispostavilo da je i stvarni vlasnik kompanije Bemax.

Zvanični vlasnik je njegov sin Ivan koji je Bemax kupio oktobra 2022. za 750.000 eura iako je vrijednost kompanije krajem 2021. procijenjena na 142 miliona eura.

Ta kompanija je bliska Demokratskoj partiji socijalista na čijem čelu je do skoro bio Milo Đukanović.

Ranka Ubovića i Zorana Lazovića (Petrovog oca) je za šverc kokaina i cigareta preko Bemaxa, krajem 2022. optužio bivši premijer Dritan Abazović. Naveo je i da su pripremali njegovu likvidaciju.

Zbog tih optužbi, Ubović i Lazović su tužili Abazovića za klevetu pred ulcinjskim sudom. Suđenje je u toku.

Abazović je kasnije optužio Bemax i za nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, čime je država oštećena za 138 miliona eura.

Odbrana o garancijama

Odbrana je više puta nudila, a Sud odbijao, milionske garancije u nekretninama kako bi Lazović bio pušten na slobodu.

Prvo je u oktobru 2022. ponuđeno jemstvo od 1,2 miliona, u decembru je uvećano na 6,2 miliona. Tri mjeseca kasnije ponuđeno je 7.6 miliona .U poslednjem obrazloženju Sud navodi da „ponuđeno jemstvo nije garancija da optuženog odvrati od bjekstva, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koje je optužen i kaznu predviđenu za ta djela“, piše u odluci Suda u koju je RSE imao uvid.

Protiv poslednje odluke jedan od Lazovićevih branilaca, advokat Nikola Martinović, žalio se Apelacionom sudu 1. aprila ove godine.

Drugi Lazovićev branilac advokat Borivoje Borović, potvrdio je za RSE da je Sud ranije više puta odbijao predlog za jemstvo zbog navodnog milionskog računa Petra Lazovića.

„Predlagali smo jemstva, a u svakoj odluci kada se odbija jemstvo navodi se da je okrivljeni raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Javnost mora da zna da to nema veze sa krivičnim djelom, jer da ima tužilaštvo bi taj račun moralo provesti kao dokaz“, kazao je ranije Borović.

Borović je za RSE kazao i da taj račun ne postoji.

Šta institut jemstva znači u praksi

Advokat Branislav Lutovac za RSE kaže da se jemstvo po pravilu određuje radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog pred sudom tokom krivičnog postupka.

On naglašava da Sud ne provjerava porijeklo nekretnina koje se nude kao jemstvo upisom hipoteke.

„Nakon što nekretnine budu date u jemstvo one se i dalje koriste od strane vlasnika nepokretnosti. Upis hipoteke služi samo da se spriječi njeno otuđenje do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka“, kaže Lutovac.

Lutovac je rekao da se jemstvo može odrediti za lice koje treba da bude stavljeno u pritvor ili je već pritvoreno.

„Ali samo u slučaju kada postoji pritvorski osnov – opasnost od bjekstva ili ukoliko uredno pozvani optuženi izbjegava da dođe na glavni pretres“.

Prema njegovim riječima, vrijednost jemstva se uvijek preračunava u novcu, iako može biti ponuđeno u hartijama od vrijednosti, dragocjenostima, nepokretnostima ili novcem u kešu:

„U praksi se jemstvo daje uvijek u gotovom novcu ili upisom hipoteke, dok ostali oblici nisu zaživjeli u crnogorskom pravosuđu“.

Lutovac dodaje da se za novac dostavlja i dokaz o njegovom porijeklu.

U slučaju bjekstva okrivljenog, koji je pušten iz pritvora uz jemstvo, nekretnine na kojima je upisana hipoteka se prodaju. I novac uplaćuje u budžet Crne Gore.

Ako okrivljeni ne ometa sudski proces i redovno se odaziva sudu, nakon pravosnažne presude briše hipoteka sa nekretnina.