Premijer Duško Marković i mitropolit crnogorsko primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije sastali su se u utorak u prostorijama Vlade i, ako je suditi po zvaničnom saopštenju nakon sastanka, razmijenili niz „srdačnih poruka“. Iako snimak i fotografije koje su objavljene nakon sastanka obiluju osmjesima i prosto zrače protokolarnom srdačnošću i laicima je jasno da posjeta Mitropolita SPC nije ni slučajna niti protokolarna već, kao vid pritiska, tempirana tačno u periodu kad se očekuje da Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti uđe u skupštinsku proceduru.

Posjeta mitrpolita SPC Amfilohija premijeru Markoviću iznenadila je gotovo cjelokupnu crnogorsku javnost, jer su odnosi između Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) i izvršne vlasti, nakon usvajanja Predloga zakon o slobodi vjeroispovijesti, na nikad nižem nivou. Amfilohije je u posljednje vrijeme koristio gotovo svaku priliku da iznese niz kritika čak i kletvi na račun Vlade, ali mu ni pemijer Marković nije ostajao dužan – više puta je eksplicitno poručivao Amfilohiju da “crkva nije iznad države”, ali i da se zbog kletvi koje je izrekao ne može “zaogrnuti porukama našeg vladike Petra I Petrovića Njegoša”.

Upravo zbog toga, u saopštenju Markovićevog kabineta nakon jučerašnjeg sastanka, je na više mjesta naglašeno da se sastanak održao “na zahtjev mitropolita Amfilohija”.

Marković se “ogradio”

Kako nam je rečeno od strane više dobro upućenih izvora, Marković je javnosti time htio da stavi do znanja da “nije popustio pod pritiscima Amfilohija”.

“Razmirice na relaciji Marković – Amfilohije traju već duže vremena i premijer ne želi da popusti pod pritiscima kada je u pitanju Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zato je dao do znanja da se sastanak održava na zahtjev mitropolita Amfilohija, da ne bi ispalo da je Marković u inferiornom položaju pred predstojeću raspravu oko Predloga u Skupštini”, rekao nam je dobro upućen izvor.

Standard je ranije pisao da će se Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti naći u skupštinskoj proceduri u oktobru kada počinje redovno jesenje zasjedanje parlamenta. Kako saznajemo, upravo je ta okolnost bila ključan kada je u pitanju tajming sastanka.

“Amfilohije želi da izvrši pritisak na izvršnu vlast da popusti u određenim segmentima Predloga zakona. Marković i mitropolit SPC su sigurno pričali o članu 62. koji je vezan za oduzimanje imovine vjerskim zajednicama i prepisivanje na državu. To je za SPC, kao najvećeg pojedinačnog zemljoposjednika u Crnoj Gori, pitanje od ključnog značaja”, rečeno je Standardu.

Tek počeli sa pritiscima

Posjeta mitropolita Amfilohija Markoviću, kako nam je rečeno, je samo početak pritisaka, jer je za petak najvaljen dolazak patrijarha SPC Irineja u Budvu.

“Termin Irinejevog dolaska u Crnu Goru zasigurno nije slučajno odabran i treba očakivati još ovakvih posjeta u narednom periodu. Kako se bude bližilo usvajanje Predloga zakona tako će SPC sve više biti koncentrisana na Crnu Goru”, rečeno nam je.

Mitropolit Amfilohije više puta je demantovao glasine koje su se pojavljivale u jednom dijelu javnosti, da je spreman da podrži Predlog zakona ako bude postavljen za patrijarha autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Ipak, nije isključeno da je makar ovlaš, i ta tema pomenuta na sastanku u utorak.

“Ipak, to je trenutno tabu tema jer kad bi se Amfilohije odlučio da pomisli da odvaja Crnogorsku crkvu od SPC, patrijaršija u Beogradu ima rezervni plan – odmah bi stavili vladiku Joanikija na mjesto mitropolita. Stoga posjetu Irineja Budvi treba shvatiti sa dvije strane – kao pritisak na Vladu zbog Predloga zakona, ali i  kao poruku Amfilohiju da ne skrene sa pravog puta”, rekao je izvor Standarda.

Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica trebalo bi da se u oktobru, nađe u skupštinskoj proceduri kada počinje redovno jesenje zasjedanje parlamenta.

Vlada Crne Gore utvrdila je u maju Predlog zakona kojim je, između ostalog, propisano – da se jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica, reguliše se procedura registracije vjerskih zajednica, uslovi osnivanja vjerskih škola…

Ali sve te stavke su manje bitne i Predlog ne bi izazivao toliko „kontroverzi“ da se članom 62 ne propisuje „da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina“. Ova stavka je najviše pogodila Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), koja je kao najveći zemljoposjednik u državi, krenula u žestoku kampanju protiv Predloga zakona.

Iz SPC smatraju da je ovo „monstrum zakon“, i da „liči na revolucionarni poziv za gonjenje Srpske pravoslavne crkve i pljačku njene imovine“.