Energetske kompanije neće moći da isključuju sa mreže dužnike iz kategorije domaćinstva koja se nalaze u stanju socijalne potrebe ili imaju članove sa posebnim zdravstvenim potrebama. Dio njihovih računa za električnu energiju, do određenog iznosa potrošnje, biće plaćen kroz subvencije iz državnog budžeta.

To je jedna od novina iz predlogo novog zakona o energetici koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.

Ovoj predlog zasnovan je na direktivama Evropske unije koje se odnose na takozvano “energetsko siromaštvo”, koje se definiše kao stanje u kome domaćinstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama koje obezbjeđuju pristojne standarde života i zdravlja, uključujući adekvatno grijanje i hlađenje, toplu vodu, osvjetljenje i energiju za napajanje kućnih aparata.

Cijene moraju biti tržišne

Cilj ovog predloga je da energetske kompanije nemaju obavezu da brinu o socijalno ugroženim kategorijama potrošača i da njihove platne mogućnosti ne uzimaju u obzir prilikom određivanja cijena električne energije, već da brigu o njima preuzima država kroz subvenciju njihovih računa do određenog iznosa minimalno potrebne potrošnje.

Smisao evropske direktive je da cijene električne energije budu tržišne – da pokrivaju realne troškove proizvođača i snabdjevača, kao i troškove održavanja i modernizacije mreže, odnosno da se socijalna politika ne može voditi na štetu energetskih kompanija.

Nakon što ovaj zakon bude usvojen podzakonske akte sa kriterijumima za subvencije računa ugroženih kategorija građana pripremiće resorna ministarstva za energetiku i socijalno staranje, a usvojiće ih Vlada. Prije usvajanja ovih kriterijuma Vlada ih mora poslati EU i Evropskoj energetskoj zajednici na saglasnost.

U zakonu se navodi da će se “energetsko siromaštvo” utvrđivati na osnovu visine troškova domaćinstva za energiju, ukupnih prihoda domaćinstva i energetske efikasnosti objekata za stanovanje i kućnih aparata i uređaja. Ovo su, takođe, norme iz evropske direktive kako se ne bi podržavala domaćinstva koja imaju pretjeranu potrošnju električne energije, odnosno kako subvencije države ne bi izazvale veću potrošnju kod ovih domaćinstava.

Ovo znači i da bi nakon uspostavljanja subvencioniranja računa za ugrožena domaćinstva trebalo doći do rasta cijene električne energije u Crnoj Gori za ostale grupe potrošača jer je sadašnja ispod tržišne. To je krajem prošle godine najavio i dosadašnji ministar energetike Saša Mujović koji je kazao da Crna Gora do 2027. godine mora da postepeno povećava cijenu električne energije kako bi dostigla prosjek u EU od 27 centi po kilovatu. Za domaćinstva u Crnoj Gori kilovat sada košta malo preko 10 centi.

Zabranjene javne intervencije

Elektroprivreda sada, zbog planirane pauze u radu Termoelektrane Pljevlja usljed rekonstrukcije od aprila do novembra, nedostajuće količine električne energije nabavlja iz inostranstva po cijenama od preko 100 eura za megavat, dok je domaćinstvima prodaje za 50 eura po megavatu.

Iz EPCG su do sada saopštavali da neće povećavati cijenu struje upravo zbog brige o socijalno ugroženim potrošačima, međutim primjena direktiva EU sada će to zabraniti. Ova kompanije je i prošle i ove godine zbog odluka Regulatorne agencije za energetiku o povećanju naknade za mrežne usluge, povećavala svoj popust za redovne platiše kako bi neutralisala rast cijene.

“Ugovorne strane obezbjeđuju zaštitu energetski siromašnih i ugroženih kupaca iz kategorije domaćinstva kroz socijalnu politiku ili na drugi način koji ne podrazumijeva javne intervencije u određivanju cijene snabdijevanja električnom energijom”, navedeno je u direktivi EU koja se nalazi u obrazloženju zakona.

Direktiva dozvoljava samo intervencije države prema ugroženim domaćinstvima na osnovu jasnih pravila i privremenog su karaktera, odnosno traju dok postoji ugroženost tog domaćinstva u skladu sa socijalnim politikama Vlade. To znači i da se periodično provjerava finansijsko stanje domaćinstava kojim bi se odobrile subvencije, odnosno da treba da budu podsticana da izađu iz stanja socijalne potrebe drugim mjerama Vlade.

Ko bi imao pravo na subvencije

U predlogu zakona se navodi da ugrožena domaćinstva (ranjivi kupci) oni u kojima žive osobe sa invaliditetom koji nemaju dovoljne prihode, osobe sa posebnim potrebama ili lošeg zdravstvenog stanja kod kojih može nastupiti ugroženost života ili zdravlja zbog ograničenja ili obustave snabdijevanja, kao i osobe koja su u stanju socijalne potrebe koju je utvrdila javna ustanova, odnosno organ državne uprave nadležni za poslove socijalnog staranja.

Vlada, kako je navedeno, podzakonskim aktima treba da utvrdi bliži kriterijumi na osnovu kojih se određuju kupci iz ovih kategorija a koji se odnose na socijalno i zdravstveno stanje, kao i iznos ili visinu subvencije za ove potrošače i granice njihove mjesečne potrošnje za koju se može ostvariti pravo na subvenciju. Treba propisati i način na koji će biti obavještavani snabdjevači o kupcima koji ispunjavaju uslove da budu ranjivi kupci, kao i način obračuna subvencije na računima za utrošenu električnu energiju. Potrošače iz ove kategorije, na osnovu kriterijuma, određivaće organi državne uprave (ministarstva) nadležni za poslove socijalnog staranja i zdravlja i o tome obavještavaju snabdjevača.

Vlada će, na predlog Ministarstva energetike, obavještava Sekretarijat Energetske zajednice o svim mjerama preduzetim u cilju ispunjavanja obaveza snabdijevanja ranjivih kupaca, u roku od jednog mjeseca od njihovog usvajanja. To obavještenje moraće da sadrži podatke o kategoriji ranjivih kupaca, trajanju mjera i broju kupaca na koje se te mjere odnose. Sekretarijat će moći da kontroliše da li su te mjere i njihov obim u skladu sa direktivama EU.