Građanin na prvom mjestu. To je u najkraćem zadatak koji je pred sebe i svoj tim postavila Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija.

Srzentić je iz rodnog Cetinja i Crne Gore otišla sa 17 godina, dvije decenije obrazovala se i radila u inostranstvu, najduže u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Diplomirala je na Kalifornijskom državnom univerzitetu, magistrirala na Univerzitetu Templ u Filadelfiji, a prije dolaska u Crnu Goru radila je u Kancelariji guvernera Kalifornije.

Iza nje je više od 15 godina iskustva u vladinoj reformi, vođenju politike i digitalne transformacije. Na čelu javne uprave, digitalnog društva i medija želi da dobije povratnu informaciju od građana i da ono što čuje pretoči u konkretne akcije.

“Moja misija je da modelujem i gradim kulturu empatije, skromnosti, inkluzivnosti i poštovanja. Na taj način želim da funkcionišem i da takvu atmosferu njegujem na timskom nivou i u čitavoj organizaciji. Da se lideri prepoznaju po svojim vještinama. Treba da razvijamo kulturu da nam može biti bolje samo ako je dobro drugima oko nas. Već sam motivisala moj tim da rade značajne stvari u odnosu na svoje vještine. Želim da kreiram takvu atmosferu u čitavoj organizaciji, jedino tako možemo ispunjavati zacrtane ciljeve. Na kraju, to je i njavažnije, odnos koji smo imali jedini prema drugima. Vjerujem da je to dobra formula za rezultat”, kazala je ona u razgovoru za “Vijesti”.

Kaže da je suština agilnog pristupa razvoju proizvoda i servisa je spoznaja da ne postoji perfektan proizvod ili usluga.

“Sve se tretira kao proces koji je uvijek u toku i stalno se poboljšava koristeći znanje koje se usput prikuplja, težeći ka perfekciji. U SAD-u smo njegovali princip u radu da uvijek svemu pretpostavimo dobru namjeru. Na taj način smo učili da bolje razumijemo jedni druge, ali i da lakše dajemo povratnu informaciju”, navodi Srzentić.

“Prema nalazima ankete, najveći broj odgovora ukazuje na potrebu za digitalizacijom onih usluga koje građani koriste na dnevnom nivou – izvodi iz matične knjige rođenih, prijave rođenja beba, zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola, online prijave za slobodna radna mjesta… Posebno je prepoznata potreba za elektronskim uslugama u zdravstvu. Drugo, ukazali su na potrebu uspostavljanja elektronskog plaćanja, sa posebnim akcentom na uspostavljanje funkcionalnijeg PayPal sistema. Građani su prepoznali nefukcionalnost sajta Vlade i ministarstava. Uz to, ocijenili su da je gorući problem što opštine nemaju digitalizovane servise. Poseban problem koji je prepoznat odnosi se na pristupačnost usluga osobama sa invaliditetom. Cilj ovakvih istraživanja je da uključimo građane i da dobijemo povratnu informaciju od njih o tome što su njihove stvarne potrebe i da ih identifikujemo”, poručila je Srzentić.

Nijedna platforma koja u centar nije stavila ljude i njihove potrebe nije, kako dodaje Srzentić, bila uspješna.

“Ako kreiramo platformu, a da nismo opipali potrebe građana, onda smo već u startu na lošem putu. Ono zbog čega je Vlada Kalifornije u kojoj sam radila bila uspješnija od drugih, zrelijih vlada, je što smo napravili “delivery unit” i principe privatne industrije koristili u identifikovanju problema. Svaka usluga koju kreiramo za građane treba da polazi od potrebe i zadovoljstva građana. Mi smo u Kaliforniji uložili četiri miliona eura u aplikaciju za prehrambreni program u koju je uloženo mnogo vremena, a bila je nefunkcionalna. Kad smo i sami prošli kroz iskustvo građana prilikom apliciranja, uvidjeli smo da je proces apliciranja još jedna teška administrativna procedura. To iskustvo nam je pomoglo da poboljšamo aplikaciju”, ističe Srzentić.

Trenutno radi na osmišljavanju i unapređenju postojeće organizacije javne uprave, definisanju ciljeva i aktivnosti za narednu godinu.

“Na strateškom nivou, u pripremi su dva ključna strateška dokumenta – Strategija reforme javne uprave i Strategija digitalne transformacije. Racionalizacija je jako važan segment reforme javne uprave i veoma je važno da postavimo organizaciju da se poslovi završavaju brzo i efikasno sa optimalnim resursima. Jedan dio ovog posla ćemo završiti tokom januara kroz izradu novih akata o sistematizaciji. Ovim pitanjima se bave resorni ministri. Raduje me što sam upoznala i srela puno zaposlenih koji rade svoj posao profesionalno sa vizijom i koji su spremni da zajedno radimo na unapređenju svih segmenata javne uprave. Ubrzo ćemo otvoriti i pitanje optimizacije javne uprave. Treba prvo da sagledamo rezultate Plana optimizacije, da utvrdimo tačan broj zaposlenih, ali i realne indikatore za nastavak procesa. Vlada će se ovim pitanjima detaljnije baviti u narednom periodu”, kaže Srzentić.

Ona navodi i da je imala priliku da prati rad Ministarstva javne uprave i raduje je da su u prethodnom periodu stvorili dobre temelje za reformu javne uprave.

“Nastavila sam da radim sa timom koji sam zatekla sa željom da se upoznamo bolje i da vidimo da li možemo da fukcionišemo zajedno uvažavajući, prije svega, principe profesionalnosti, stručnosti i timskog rada. Želim da otkrijem talente i vještine mojih saradnika i dam im priliku da zasijaju tamo gdje su najbolji. Svakako, vremenom ću upotpuniti tim i raditi na unapređenju organizacije. Period od formiranja vlade iskoristila sam da se bolje upoznam sa ciljevima, obavezama resora i pravljenjem planova za 2021”, zaključila je.