Ukoliko ste svjesni opasnosti od elementarnih nepogoda i drugih nesreća koje mogu zadesiti oblast u kojoj živite, ako znate kako da se informišete i kako da se organizujete u kritičnom trenutku – onda živite sigurnije. Kada se dogodi požar, gotovo uvijek iznenada, vi i vaša porodica ćete možda morati sami da se suočite sa teškim i opasnim situacijama. Uvijek je potrebno određeno vrijeme dok spasilačke ekipe dođu do vas. Zato je od ključnog značaja znati šta treba uraditi i kako se ponašati u takvim situacijama. Svrha tekstova koje smo pripremili je da pomogne svakom članu vašeg domaćinstva da se zaštiti na najbolji mogući način. Upoznaćemo vas sa uzrocima nastanka požara, opasnostima koje prate različite vrste požara, pravilnim ponašanjem, mjerama koje možete preduzeti da biste spriječili ili smanjili štetne posljedice po živote i zdravlje ljudi, materijalna dobra, životnu sredinu, kulturno – istorijsko nasljeđe, privredne aktivnosti i infrastrukturu.

ELEMENTARNE NEPOGODE

Poplave, požari, zemljotresi, suše i ostale elementarne nepogode i druge nesreće sve su učestalije, kako u Crnoj Gori, tako i u čitavom regionu i svijetu. Sa porastom broja i intenziteta ovih pojava raste i visina sredstava neophodnih za sanaciju njihovih posljedica. Nažalost, raste broj i onih posljedica koje se ne mogu sanirati ili ublažiti. Elementarne nepogode koje ugrožavaju ljudske živote, životnu sredinu i uzrokuju značajnu materijalnu štetu mogu se desiti bilo gdje i bilo kada, najčešće iznenada i bez prethodnog upozorenja. U takvim situacijama ljudi se obično uspaniče, prije svega jer nijesu sigurni šta bi trebalo da urade. Ako smo dobro informisani i upoznati sa preventivnim mjerama, kao i pripremljeni da adekvatno odreagujemo u slučaju požara možemo učiniti mnogo da smanjimo neželjene posljedice.

POŽARI

Požari predstavljaju nekontrolisani proces sagorijevanja pa samim tim veliku opasnost u kojoj osim materijalnih dobara, nažalost, nerijetko stradaju i ljudski životi.

Najčešći uzroci nastanka požara su:

• otvoreni plamen,
• užareni predmeti,
• eksplozija,
• kvarovi na električnim instalacijama,
• statički elektricitet,
• grom i munja, kao i
• toplota izazvana trenjem, pritiskom, udarom i slično.

Kao rezultat mogućih požara većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene posljedice po:

• stanovništvo koje živi i radi u okruženju, spasioce, zaposlene,
• objekte i infrastrukturu i
• životnu sredinu.

Koji faktori mogu uticati na nastanak požara?

Čovjek (antropogeni faktor) uzročnik je 95 odsto šumskih požara u Crnoj Gori posljednjih 20 godina. Ljudi izazivaju požare namjerno ili iz nehata i neznanja. Analize pokazuju da je 65,4% požara izazvano nepažnjom. Manji broj požara uzrokuje udar groma. Vrsta drveća, temperatura, vlažnost i kolicina kišnog taloga, kao i brzina i pravac vjetra u toku ljetnih mjeseci faktori su koji utiču na brzinu i procenat isušivanja gorivog materijala, a samim tim i na zapaljivost šume.