Vlada je juče na predlog Ministarstva finansija odlučila da se zaduži emitovanjem državnih obveznica u ukupnom iznosu do 900 miliona eura, saznaju “Vijesti”.

Izvor “Vijesti” iz izvršne vlasti je kazao da je o tome odlučeno juče na sjednici, a na osnovu Zakona o budžetu za ovu godinu.

“Od ove sume na stranom tržištu će se ići sa iznosom do 800 miliona eura, a na domaćem do 100 miliona eura”, kazao je izvor “Vijesti”.

On je objasnio da će na domaćem tržištu obveznice pored banaka moći da kupe i građani.

“Od ukupnog zaduženja 500 miliona je za vraćanje starih dugova po osnovu ranije emitovanih obveznica iz 2018. koje dolaze na naplatu u aprilu”, rekao je izvor “Vijesti”.

Odlukom Vlade zadužuje se Ministarstvo finansija da u saradnji sa Bank of America, Citi Group, Intesa bankom, Societe Generale Bank, OTP bankom i pravnim kućama preduzme sve neophodne aktivnosti i pripremi sva neophodna dokumenta potrebna za realizaciju emisije obveznica.

Takođe, ovlašćen je ministar finansija Novica Vuković da potpiše sva neophodna dokumenta potrebna za pripremu realizacije emisije obveznica, dok se Ministarstvo zadužuje da dokumenta potrebna za realizaciju emisije obveznica dostavi Vladi na razmatranje i usvajanje.

Procedura mora biti završena do kraja marta

Sve procedure oko emitovanja obveznica moraju biti završene do kraja marta kao i sama njihova prodaja – zaduženje na međunarodnoj berzi, kako bi Vlada mogla da vrati dug koji dospijeva početkom aprila. Kolika će biti kamata na ovo zaduženje biće poznato tek kada se emituju obveznice i njihovi kupci daju ponude u kojem će navesti iznose prinosa – kamata.

Predlogom budžeta i planom ostvarenja prema mjesecima, planirano je zaduženje od 700 miliona eura u martu, a u aprilu još 50 miliona od domaće emisije. Ona su potrebna jer u aprilu državi na plaćanje dospijevaju rate starog duga od 509 miliona eura.

Ovom novom odlukom se taj plan zaduženja po mjesecima malo mijenja. Predlogom budžeta Vlada se ukupno može zadužiti za finansiranje, vraćanje dugova i stvaranje zalihe za narednu godinu do 1,14 milijardi. Vlada ukupno ove godine treba da vrati 821 milion eura starih dugova.

Za septembar je predviđeno još jedno zaduženje od 135 miliona eura.

Dug u 2027. raste na 5,5 milijardi

Prema posljednjim informacijama o javnom dugu, njegov neto iznos na kraju septembra prošle godine iznosio je 3,84 milijarde eura, odnosno 51,86 odsto BDP-a. Prema fiskalnoj strategiji predviđa se postepeni rast javnog duga da bi on na kraju 2027. godine iznosio 63,8 odsto tadašnjeg BDP-a što bi bilo 5,5 milijardi eura.

U saopštenju Vlade, nakon održane, navedeno je da je usvojena informacija o polaznim osnovama za realizaciju emisije obveznica na međunarodnom tržištu, ne navodeći iznos emisije već gornju granicu ovih zaduženja do 1,14 milijardi eura.

“Planirana sredstva namijenjena su isključivo za otplatu starih dugovanja i finansiranje kapitalnih izdataka. Najveći dio dugovanja odnosi se na obveznice iz 2018. godine, koje stižu na naplatu početkom aprila. Ministarstvo finansija i ova Vlada obezbijedili su da se trošak po osnovu kamate na zatečeni dug, koji dospijeva 2025. godine i iznosi oko 160 miliona eura, finansira iz tekućih prihoda, uz redovno servisiranje svih tekućih obaveza”, navedeno je u saopštenju.

Granica do 1,14 milijardi

Kazali su i da Ministarstvo finansija intenzivno prati dešavanja na međunarodnom i na domaćem tržištu i utvrđuje najpovoljniji trenutak za realizaciju finansijskih aranžmana – obveznica.

“Nakon detaljnih analiza i sagledavanja svih tržišnih aspekata, Vladi je predloženo da razmotri mogućnost emisije obveznica na međunarodnom tržištu, da bi se obezbijedio dio sredstava koja su planirana Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu, koju je parlament usvojio u februaru, a Ministarstvo finansija je više puta javno obrazložilo obaveze koje su njome definisane. Ovom Odlukom predviđena je mogućnost obezbjeđivanja sredstava na tržištu u 2025. godini od 1,14 milijardi eura i u najvećem dijelu (oko 820 miliona eura) se odnose na otplatu duga iz prethodnog perioda, kao i finansiranje kapitalnih izdataka. Za finansiranje navedenih potreba država će u ovoj godini koristiti depozite obezbijeđene u 2024. godini, kao i sredstva iz novih finansijskih aranžmana”, saopšteno je iz Vlade.

Osim isplate duga po obveznicama emitovanim 2018. godine od 500 miliona, do kraja godine na plaćanje dospijevaju i zajmovi kod Svjetske banke PBG 1 i PBG 2 iz 2018. i 2020. godine u iznosu od oko 55 miliona eura, kineski kredit kod Exim banke za izgradnju autoputa Bar-Boljari iz 2015. godine od oko 60 miliona eura, Dojče banke iz 2023. godine u iznosu od 40 miliona eura, kredite kod komercijalnih banaka od 56 miliona eura, MMF za finansiranje budžeta usljed kovid-19 iz 2020. godine oko 19 miliona eura, kao i otplate po osnovu infrastrukturnih i razvojnih projekata u iznosu od oko 69 miliona eura.

Ukupno za 2025, 2026. i 2027. godine dospijeva stari dug u ukupnom iznosu od oko 2,1 milijardu eura, kao i kamata od oko 565 miliona eura.

“Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu ostavljena je mogućnost da se pravovremeno obezbijede i dodatna sredstva tokom tekuće godine za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2026. i 2027. godinu”, saopštili su iz Vlade navodeći da će se novi zajmovi koristiti isključivo za otplatu postojećeg duga, kapitalni budžet i stvaranje fiskalne rezerve za naredne godine.

Država kupuje dječje odjeljenje Instituta, drugačija ograničenja za reklamiranje priređivača,…

Vlada je juče usvojila odluku da se javi na tender Instituta “Simo Milošević” sa ponudom za kupovinu dječjeg odjeljenja za 4,87 miliona eura. Ono će biti rekonstruisano za potrebe nove osnovne škole u Igalu.

Ova kupovina dio je Plana restrukturiranja Instituta.

Vlada je juče usvojila i amandmane na svoj raniji predlog Zakon o igrama na sreću, koji je već u Skupštinskoj proceduri, kojim se preciziraju norme o zabrani reklamiranja. Ove izmjene dozvoljavaju reklamiranje brenda priređivača bez navođenja usluga i igara, dok će usluge moći da se reklamiraju na radijima i televizijama od 22 do 6 sati ujutro, u štampanim medijima na stranicama sporta, na sportskim portalima i stranicama za sport, ali bez navođenja pogodnosti igara.

Reklamiranje pogodnosti u igrama na sreću (dobitke, bonuse, nagrade, spinove,…) moći će da se obavlja samo na sajtovima priređivača i sportskih klubova i organizacija koje priređivači sponzorišu.

Usvojeno je i 19 novih amandmana na zakon o energetici, kojim se omogućava takozvano markiranje goriva, kao i obaveze trgovaca u vezi skladištenja i snabdijevanja potrošača.