Ministar pravde Bojan Božović nije počinio krivično djelo kada je preinačio pravosnažno rješenje i donio odluku o izručenju turskog državljanina Binalija Čamgoza njegovoj matičnoj zemlji.

Taj zaključak donijelo je Specijalno državno tužilaštvo, odbacujući krivičnu prijavu koju su protiv Božovića podnijeli Čamgozovi branioci, advokati Miloš Vuksanović i Marko Radović. Oni su tvrdili da je Božović počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Ipak, SDT je bilo drugačijeg stava, kao i Vrhovno državno tužilaštvo, koje je odbacilo pritužbu advokata na rješenje SDT-a.

– Krivična prijava je odbačena rješenjem Specijalnog državnog tužilaštva od 26. decembra prošle godine, a pritužba podnosilaca krivične prijave kojom se od Vrhovnog državnog tužilaštva tražilo preispitivanje tog rješenja, 12. februara ove godine, ocijenjena je kao neosnovana – saopštio je za „Dan“ specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.

Vuksanović: Otmica u režiji državnih organa

Jedan od Čamgozovih branilaca, Miloš Vuksanović, kazao je ranije da se radi o ozbiljnom presedanu, čije će se posledice vrlo brzo vidjeti.

– Sinhronizovan i smišljen način da se Čamgoz prikaže kao osoba koja je opasna za Crnu Goru. Radi se o klasičnoj otmici u režiji državnih organa – rekao je Vuksanović nakon izručenja turskog državljanina.

Postupci vođeni protiv Čamgoza pred crnogorskim pravosudnim organima puni su kontroverznih i do tada neprimijenjenih odluka. Postupanje državnih organa u slučaju „Čamgoz“ postalo je osnov za međusobne optužbe oponenata na crnogorskoj političkoj sceni. Čule su se čak i optužbe da je uzeto mito za odbijanje njegovog izručenja. U trenutku kada su se smirile političke tenzije vezane za ovaj slučaj, uslijedio je nenajavljeni, dotad nezapamćeni potez ministra pravde, koji je donio rješenje o izručenju lica čije izručenje je ranije odbijeno, i ta odluka je bila izvršna i pravosnažna. Naime, prethodni ministar Andrej Milović odbio je zamolnicu Turske za izručenje. Ocijenio je da je riječ o osobi koja je izrazito lošeg zdravstvenog stanja i pripadnik manjina koje progone u toj zemlji. Milović je više puta naglasio da je nesumnjivo da postoji velika mogućost političkog progona Čamgoza u Turskoj, napominjući da on tvrdi da mu je tamošnja policija ubila sina, a da državni organi to nijesu priznali. Ipak, po preuzimanju funcije ministra pravde, Božović donosi odluku o izručenju Čamgoza, zbog čega su branioci ovog turskog državljanina tvrdili da je riječ o klasičnoj otmici.

Božović je tvrdio da je Čamgoz bio prijetnja po bezbjednost Crne Gore i da je morao biti izručen. S druge strane, njegovi branioci su tvrdili da je on u Crnoj Gori proveo duži vremenski period bez ijednog incidenta, što, prema njihovim riječima, dokazuje da ne stoje navodi da je prijetnja za Crnu Goru.

– Evropski sud za ljudska prava dao nam je jasne smjernice kako da podnesemo novi zahtjev u slučaju da ministar donese odluku o izručenju, ali Ministarstvo pravde je ignorisalo našu komunikaciju i izručilo Čamgoza prije nego što smo uspjeli da se obratimo sudu. Oni su prekršili njegovo pravo na pristup sudu i na pravično suđenje – rekao je advokat Radović nakon izručenja Čamgoza Turskoj.