U procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji postoje teški trenuci kada treba sprovesti teške reforme, koje građani ne razumiju uvijek, kazao je u Davosu premijer Vlade Milojko Spajić.

Kako je istakao tokom debate Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u našoj državi imamo 80 odsto građana koji su za EU i to je vjetar u leđa i obaveza da ispune ono što građani zaista žele.

„Osjećamo obavezu da ispunimo tu odluku“, rekao je Spajić, prenio je Fonet.

On je ponovio plan Crne Gore da do kraja 2026. godine ispuni sve obaveze, zatvori sva poglavlja i bude spremna za članstvo u EU kao 28. članica.

Na pitanje da li postoji frustriranost kandidata koji duže pregovaraju u odnosu na Ukrajinu, kazao je da nema razloga da se takmičimo oinda kada smo sigurni u sebe.

„Ne treba da budemo ljubomorni jedni na druge“, dodao je Spajić.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andri Sabiha rekao je da je prije agresije Rusije na njegovu zemlju 50 odsto građana bilo za članstvo u EU, a sada je to potpuna većina.

„Bili smo u bunkeru prvog dana brutalne agresije, a drugog dana smo znali da ćemo pobijediti. Onda smo četvrtog dana odlučili da podnesemo zahtjev za članstvo u EU, a posle šest mjeseci smo dobili status kandidata. Sada nam treba takva brzina u nastavku procesa zbog gepolitičkih okolnosti“, rekao je Sabiha.

Evropska unija (EU) je zajednica koja je za mnoge države mjesto kojem žele da pripadaju, ali je i mnogo autokratskih sistema ili zemlja koje bi volele da Evropa propadne i naša je odgovornost da to ne dozvolimo, poručila je danas evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Ona je, u debati Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, ukazala na procjene da je među članicama Ujedinjenih nacija oko 50 odsto nedemokratskih država, naglasivši kako je to činjenica koja se mora uvažiti kada se govori o proširenju.

Kos je, govoreći u Ukrajini, navela i da EU prvi put pregovara sa zemljom koja je u ratu, što je ocijenila kao zahtjevan posao koji traži da se radi dva do tri puta brže nego što je uobičajen proces.

Ako bi poredili sa Sjevernom Makedonijom, koja je kandidat, objasnila je Kos, ako bi to išlo takvom brzinom, Ukrajina bi postala članica EU 2045. godine.

„Danas je drugačije, kada su Slovenija, pa i Hrvatska postale dio EU, nije bilo reči i miru i slobodi, a sada u ovom krugu pristupanja, djeluje da se vraćamo osnovama, korijenima zbog kojih je EU uspostavljena“, ocijenila je Kos.

Navela je „da ako Ukrajinu dovedemo do kraja procesa, a ne bude „zelenog svjetla“ – to govori o našem kredibilitetu“.

„Sve se oko nas promijenilo, nismo pričali o potrebi mira kad se Hrvatska pridruživala“, ponovila je ona.

Kos je rekla da je proces proširenja proces zasnovan na zaslugama, a ne na vremenskoj trci.

„Pratimo temeljno šta se događa u zemlji kandidata, ako urade šta treba da urade, ako to isporuče, to je dobro, a ako ima nešto dobro što je donijela ova geopolitička situacija jeste solidarnost. Počeli smo sa vladavinom prava i ona će dovesti ovdje investitore“, rekla je Kos.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da je EU na primjeru njegove zemlje pokazala transformativnu snagu, jer je u devet godina njegove vlade Hrvatska sa 62 odsto proseka EU stigla do 78 odsto.

„Vjerujem da je došlo vrijeme i da se raspoloženje u EU promijenilo. Tokom mandata dva komesara nijedna zemlja nije postala članica Unije, a ako prođe i ovaj institucionalni ciklus, to će biti 16 godina bez proširenja“, upozorio je Plenković.

On je naglasio da je pristupanje politički proces, ali da se posle ruske agresije na Ukrajinu promijenio način razmišljanja.

„To se dogodilo od marta do juna 2022. godine i sada bi trebalo da svi shvate i razumiju i četvrti princip Kopenhaški kriterijuma, a to je apsorpcioni kapacitet i koštanje proširenja. U Savjetu ministara nikada nije bila pozitivnija atmosfera za proširenje“, tvrdi Plenković, navodeći da sa obije strane treba iskoristiti tu priliku.