Premijer Milojko Spajić najavio je formiranje robnih, ali i stabilizacionih rezervi koje će pomoći malim trgovcima da budu konkurentniji prema većim objektima. Spajić najavljuje i 20 odsto manje ugovora o djelu do kraja godine…Od naplate PDV-a očekuje oko milijardu 400 miliona eura prihoda što je, kako je kazao, tri puta više nego 2020-te. Komentarisao je i bojkot trgovačkih lanaca.

“Država je ograničila marže za ogroman broj proizvoda. Naišli smo na brojne načine na koje se trgovci dovijaju s cijenama, i lično sam podržao bojkot. Građani su u pravu, ali ne živimo u komunizmu gdje je država mogla da direktno reaguje. Reagovali smo onako kako smo mogli. Možemo još da odradimo robne rezerve i stabilizacione rezerve. Prvu verziju robnih rezervi imaćemo početkom aprila na Vladi”, najavio je Spajić u Intervjuu na TVCG.

Kaže da bi se na taj način, i uz stabilizacione rezerve, moglo doći do dugoročnog rješenja.

U osvrtu na današnje usvajanje budžeta, naglašava da je budžet sam po sebi tehnička stvar i tako bi trebalo da se posmatra.

“Međutim, on sadrži i politike izvršne vlasti i skupštinske većine, pa vidimo neke obrise kako ta ekonomska politika Vlade izgleda u praksi. Highlight je i odluka o srazmjernim penzijama. Kroz ES2 imali smo značajno povećanje penzija penzionerima kojima one nijesu povećane u januaru 2024. godine. Ponosan sam što su penzije u Crnoj Gori među najvećima u regionu. Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, naveo je Spajić.

Premijer navodi da oko milijardu i 400 miliona eura iznosi naplata PDV-a, što je tri puta više nego što smo naplaćivali 2020. godine.

“To je činjenica koja pokazuje koliko je bitno ko upravlja procesima. Vidite koliko smo napredovali kao država – disciplina je porasla. Kada je riječ o PDV-u, mjerili smo standardnu varijaciju, odnosno volatilnost, i PDV je najpouzdaniji izvor prihoda i najmanje volatilan”, istakao je Spajić.

On kaže da smo mi imali društvo u kojem nije postojao ekonomski pravac, a sada, kako kaže, postoji.

“Osim eksterne potrošnje, na koju treba polako da se prebacujemo, imamo i domaću potrošnju koja je na nikad višem nivou”, naveo je Spajić.

Govoreći o današnjoj sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost, Spajić kaže da je sjednica bila veoma konstruktivna.

“Bilo je riječi o dopuni Nacionalne strategije bezbjednosti u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i proglašavanju transnacionalnih kartela za šverc droge terorističkim organizacijama, po uzoru na SAD. Sve će biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Procijenili smo da postoji potreba i da su društvo i cijela država ugroženi od ovakvih organizacija te da je potreban odlučan odgovor cijele države”, istakao je Spajić.