Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je prethodna godina bila „armagedonska“ za Crnu Goru i da država ima strukturalne probleme koji decenijama nisu popravljeni i na čemu se mora raditi.

– Neto dug je bio oko 98 posto na kraju godine, to je slika jako teške situacije. Crna Gora je dobila kovid prošle godine, a imala je jako loš imuni sistem prije toga. Crna Gora je trenutno vrlo krhka i treba joj vremena i stpljenja da bi došlo do pravog oporavka – rekao je ministar na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

On je kazao da se ne može sve ostvariti ove godine. Najavio je da će naredni buždet biti predstavljen u novembru i iskazao očekivanje da će taj budžet biti bolji.

– Uvjek može bolje, ali mislim i da je ovaj budžet najbolji u istoriji Crne Gore. Metodologijom rješavamo mnoge strukturalne probleme u budžetu. Morate znati gdje se novac troši – rekao je Spajić.

Rekao je da se potrošnja ne može smanjiti kratkoročno, te da budžet ne predstavlja sve politike vlade budući da je veći njegov dio mandatorni.

Ohrabrujući podaci za sezonu

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović kazao je da je Crna Gora imala drastičan pad ekonomije u prošloj godini te da on bio mnogo veći u odnosu na krizu 2009. godine.

On je kazao da je budžet napravljen tako da ne bude povećanja restriktivnih mjera i opterećenja.

Govoreći o kompaniji ToMontenegro, Milatović tvrdi da je u „teškom kontekstu krize“ pokrenuli aktivnos u okviru turističkog sektora.

– Svjedoci smo da je sektor prethodnih dana malo živnuo. Vjerujte da turistička aktivnost u našoj zemlji puno bolje stoji u odnosu na neke sa kojima možemo da se poredimo. Epidemiološka situacija je puno bolja i očekujemo da i sezona ove godine bude puno bolja u odnosu na prošlu godinu. Podaci koje dobijamo su ohrabrujući – naveo je Milatović.

Predstavnica Centralne banke Marijana Mitrović Mijatović navela je da CBCG podržava uvođenje sveobuhvatnog budžetiranja i planiranje izvršenaj kapitalnog budžeta što može dovesti do transparentnosti i efikasnijeg trošenja.

– Planiranjem izvršenja budžeta približavamo se međunarodnim praksi i standardima – rekla je ona uz napomenu da vremenski period potreban za usvajanje ovogodišnjeg budžeta može ugroziti njegovo sprovođenje.

Poslanicima je predložila usvajanje Budžeta.

Lokalnim samoupravama i državi prijete tužbe

Predsjednik Upravnog odbora Zajednice opština, Dušan Raičević istakao je da mandatorni karakter budžeta potrošački, dok je izostao razvojni karakter.

– Bez toga nema jake i stabilne ekonomije. Prilikom pripreme ovog predloga zakona izostala je komunikacija tokom planiranja i ignorisanje našeg apela za organizaciju zajedničkog sastanka sa ciljem razrješavanja nekih dilema. Istakli smo i da je izostalo i razumijevanje u dijelu prihvatanja određenih kapiralnih projekata koji imaju razvojnu komponentu. Bili su prisutni predstavnici 21. lokalne samouprave i svi su bili saglasni da se neki projekti moraju sagledati a koji nisu pronašli mjesto u Budžetu – naveo je Raičevć.

On je rekao da je neophodnan nastavak kapitalnih projekata na sjeveru ukoliko želimo da zaustavimo iseljavanje stanovnika tog regiona.

– Predlog zakona je neusaglašen sa Zakonom o Prijestonici kojim se definiše neophodnost obezbjeđivanja u iznosu od jedan posto tekućeg budžeta – naveo je Raičević i dodao da je Cetinju trebalo pripasti 5,7 miliona eura, a ne 3,6 miliona eura.

– Najveća zabrinutost je da su mnogi projekti već ugovoreni i da nisu jasno definisana sredstva za njihovo finansiranje u ovoj godini. Postoji objektivna opasnost o potencijalnih tužbi prema lokalnim samoupravama i državi – rekao je Raičević.

Predstavnica Privredne komore Nina Drakić kazala je da nije dobro što se u maju raspravlja o budžetu za tekuću godinu što može uticati na finansiranje mnogih aspekata ekonomske aktivnosti.

Govoreći o poreskoj politici, ona je kazala da je izostao dijalog sa poslovnom zajednicom poput izmjene zakona o akcizama.

– Smatramo da se neće dobro odraziti ni na privredu ni na punjenje budžeta. Uvođenje akciza će uticati na rast cijena. Na duvanskom tržištu ćemo iamti cijene legalnih cigareta koje će značajno skuplje u odnosu na region – rekla je ona uz ocjenu da nije sigurna da će biti moguće iskontrolistati sivo tržište.