Nijedan predlog Unije slobodnih sindikata o poboljšanju životnog
standarda i punjenja državnog budžeta bez novih opterećenja za građane,
nije unijet u novi Program ekonomskih reformi za 2020-2022. godinu.
USS je, kao socijalni partner, učestvovala u javnoj raspravi o nacrtu
ovog programa i predložila niz mjera, ali nijedna nije navedena u
konačnoj verziji dokumenta koji je usvojila Vlada.
Ova sindikalna centrala predložila je da se nastavi povećanje minimalne
zarade da bi ona dostigla makar polovinu prosječne, kao i da se povećaju
obračunske vrijednosti koeficijenta za zarade kako bi one mogle da
barem prate rast cijena.
U Programu Vlade se navodi samo da će rast prosječne zarade ove godine
iznositi 1,6 odsto zbog dogovorenog povećanja zarada u prosvjeti i
zdravstvu, a da će u naredne dvije godine rast zarada biti po 0,5 odsto.
Vlada na više mjesta u Programu pominje povećanje minimalne zarade u
2019. za 15 odsto, ali ne i da će nastaviti njeno povećanje u naredne
tri godine.
Iz USS-a podsjećaju da minimalna zarada, i pored prošlogodišnjeg povećanja, čini trećinu minimalne potrošačke korpe.
“Imajući u vidu da nova linija siromaštva iznosi 174,75 eura, te da je
23,6 odsto stanovništva u riziku od siromaštva, uz preporuku Međunarone
konferencije sindikata da minimalna potrošačka korpa mora obuhvatiti
imputiranu rentu te da bi kao takva iznosila najmanje 830 eura,
predlažemo povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura. Osim toga,
povećanje bi dovelo i do većeg punjenja budžeta i socijalnih fondova”,
naveli su iz USS u predlogu Vladi sa kraja prošle godine.
Iz USS su tada ocijenili da trend povećanja zarada mora biti “prva od
sistemskih mjera koje treba preduzeti na sprečavanju, možemo reći već
dramatičnog, odliva radne snage iz Crne Gore”.
“Obračunska vrijednost koeficijenta (prethodno najniža cijena rada) u
period 2007. do 2019. povećana za svega 5 eura neto, odnosno sa 55,
koliko je iznosila 2007, na 60,30 eura neto. U međuvremenu, brojna
povećanja cijena roba i usluga i drugi negativni trendovi, koji nijesu
praćeni i povećanjem zarada, uslovili su dodatan pad ionako niskog
standard zaposlenih i građana. Inflacija je u navedenom periodu povećana
za oko 25 odsto”, istakli su iz USS-a.
PDV na 17%, oporezovati bogatije
Ova sindikalna centrala predlaže i vraćanje PDV-a na period prije
krize od 17 odsto, a da se umjesto toga budžet puni kroz uvođenje poreza
na finansijske transakcije, povećanje poreza na dobit preko određenog
iznosa, kao i ukidanjem poreskih olakšica privilegovanim kompanijama.
“Porez za pravna lica i preduzetnike na finansijske transakcije koje
prelaze određeni limit je mjera koja je već odavno zastupljena u brojnim
evropskim zemljama i značajno doprinosi punjenju budžeta. Ukidanje
poreskih i drugih olakšica povlašćenim kompanijama, kao što su
oslobađanje od poreza i doprinosa, smanjenje cijene goriva, smanjenje
stope PDV-a…, je potrebano između ostalog i jer stavlja prostor za
manipulacije na štetu budžeta.
U zemljama EU i okruženja porez na dobit, preko određenog iznosa, je
veći 2, 3 ili čak 4 puta nego kod nas. Na drugoj strani, nizak porez na
dobit nije dao rezultat u očekivanom privlačenju investicija, pogotovo
nekvalitetnih investicija kojima porez na dobit nije od presudnog
značaja za investiranje u jednu zemlju”, smatraju iz USS-a.
Veliko sivo tržište
Jedna od mjera USS-a za punjenje budžeta je i borba protiv rada na
crno, u kojem se prema procjenama nalazi oko 40 hiljada radnika.
“Potrebna je konkretna, a ne deklarativna, aktivnost nadležnih
institucija kako bi se dio ove populacije doveo u legalan radni odnos,
za što je potrebna posvećena i dobro osmišljena sveobuhvatna akcija na
nivou državnih organa. Osim punjenja budžeta, benefiti za društvo bi
bili veliki i višestruki, kao što je stvaranje uslova za dostojanstven
rad i eliminisanje nelojalne konkurencije kompanijama koje poštuju svoje
zakonske obaveze”, navela je USS.
U Vladinom programu jedina mjera protiv sive ekonomije je elektronska
fiskalizacija, dok se borba protiv rada na crno ne pominje kao posebna
mjera.
USS traži i da se zaustavi nastajanje novog poreskog duga, a između
ostalog predlažu da se obrazac o obračunatim i plaćenim porezima i
doprinosima IOPPD podnosi Poreskoj upravi do kraja mjeseca za prethodni
mjesec, jer se sadašnji model “predaje na dan isplate zaposlenima
zloupotrebljava”.
Predlažu i da se poveća visina osnivačkog uloga za društva sa
organičenom odgovornošću ili da se definiše obaveza da osnivač svojom
imovinom garantuje za obaveze.
“Svjedoci smo da se mnoge DOO firme gase, te teret isplate zaostalih
potraživanja zaposlenih prelaze na teret države, tj. na Fond rada. Sa
druge strane, neodgovorni preduzetnici nakon gašenja otvaraju novu firmu
i tako u nedogled”, navode iz USS.
Nema jasne stambene politike
Unija je tražila i da Vlada kreira novu stambenu politiku kako bi se,
posebno mladi, mogli pod povoljnijim uslovima riješiti stambeno pitanje.
“Svega tri odsto mladih ima riješeno stambeno pitanje, dok većina sa 30 i
više godina i dalje živi sa roditeljima. Država smo u kojoj zaposleni i
nakon 40 godina staža nemaju mogućnost da riješe stambeno pitanje,
država u kojoj povlašćeni dobijaju brojne olakšice, a građani ostaju
zarobljeni u siromaštvu i obeshrabreni da će se stvari promijeniti i za
njih, ali i za generacije koje dolaze.
Predlažemo da se Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju
iskoristi kao platforma za gradnju socijalnih stanova koji bi bili
nuđeni građanima u zakup po pristupačnim cijenama, a novac od rente bi
se koristio za održavanje postojećih i građenje novih stambenih jedinica
koje bi bile u vlasništvu države”, naveli su iz USS.
U ovom programu Vlade stambena politika se pominja u dva slučaja,
obezbjeđenja 1,2 miliona eura za stambeni fond Sindikata prosvjete i
kroz međunarodni program pomoći raseljenim licima.
Odgovornost za trošenje državnog novca
USS predlaže i da se obezbijediti racionalno trošenje novca iz državnog
budžeta tako što bi se uveo veći stepen odgovornosti i kažnjavanja.
“Činjenica je da se na godišnjem nivou iz budžeta odliva na desetine
miliona eura na troškove koji nastaju kao posljedica pogrešnih odluka i
neprofesionalnog odnosa zaposlenih u organima državne uprave”, smatra
USS.
Traže i da se efikasnije otkriva i konfiskuje nezakonito stečena imovina, kao i da se ukinu privilegije državnih funkcionera da od 12 do 24 mjeseca primaju platu nakon prestanka radnog angažmana.
Vlada u predlogu ni ne pominje ove tri mjere.
Pročitajte još