Socijalna davanja u Crnoj Gori, osim redovnog usklađivanja, nisu pratila rast plata, a ni penzija u u prethodnom periodu. Socijala po pojedincu je za gotovo 10 puta manja od prosječne zarade u državi, stoga je hitna potreba za uvećanjem socijalnih davanja, saglasni su poslanici vlasti i opozicije.

Mjesečni iznos socijalne pomoći, koja se naziva materijalno obezbjeđenje porodice za jednu osobu iznosi 90 eura, za dvočlanu porodicu 108, četvoročlanu 153, a za porodice sa pet i više članova 171 eura. Ti iznosi su do tri puta manji od ‘linije siromaštva’, koju je izračunala Uprava za statistiku Monstat, a koja za jednu osobu izosi 280, a za četvoročlanu porodicu 590 eura. Iz vladajućih stranaka poručuju da se razmatra povećanje iznosa materijalnih davanja, obzirom da su povećane plate i penzije.

„Ono što znam jeste da se radi Zakon o socijalnog i dječijoj zaštiti, istovremeno se rad i strategija o socijalnoj i dječijoj zaštiti za neki dugoročni period. Takođe znam da je predviđeno da se izradi novi socijalni karton koji će da targetira tačno sve one osobe koje su zaista u stanju socijalne potrebe i to će automatski značiti povećanje svih socijalnih davanja, dakle i materijalnog obezbeđenja i lične invalidnine i tuđe njege i pomoći, svega onoga što tretira zakon o cijalnoj i dječjoj zaštiti“, kazala je poslanica Demokrata, Zdenka Popović.

Poslanik SNP-a Bogdan Božović navodi da se građani nalaze u složenoj socio-ekonomskoj situaciji.

„To sve zavisi od toga koliko ima prostora u budžetu koliko ima da se povećaju, naravno oni su nužna odluka koja se mora donijeti usled složene socio-ekonomske situacije u kojoj se nalaze naši građani“, kazao je Božović.

Usljed inflacije i rasta cijena nije jednostavno omogućiti svima uslove za pristojan život poručuju iz URE, koji su predlagali povećanje naknada.

„Predložili smo i povećanje dječijih dodataka jer su uvedeni 2021. i mi smo bili jedan od predlagača zakona ali od tada se iznos dječijih dodataka nije promijenio a svakodnevno smo svjedoci rasta cijena i da bi taj dodatak imao smisla i ne bi bio obezvrijeđen on mora pratiti rast inflacije. Imate situaciju da je cijena vrtića skočila, cijena dnevnog boravka, da ne govorimo o robi široke potrošnje i drugih usluga za djecu“, naveo je poslanik GP URA, Miloš Konatar.

Da se često govori o povećanju zarada, dok se vješto izbjegava priča o povećanju cijena, poručuje poslanik HGI Adrian Vuksanović.

“Ono što je tužna realnost jeste da mi trošimo ne ono što smo zaradili nego ono što smo posudili. To je nešto što unosi određeni nespokoj, a sa druge strane imamo narativ hvalospjeva kolika su sada primanja a kolika su bila“, kazao je Vuksanović.

Veliki podstrek i pomoć predstavlja povećanje subvencija za podstanare na teritoriji Glavnog grada. Slično se očekuje i u drugim gradovima.

„Kad je u pitanju lokalni nivo jesu se povećale subvencije za podstanare sa 50 na 100 eura. Jeste to značajan trošak za budžet Glavnog grada. Ne znam u ostalim gradovima kako se to reguliše ali mi imao Sekretarijat za socijalno staranje odakle ide određena vrsta pomoći u onom obimu u kom je moguće da se izdvoji iz sekretarijata za ugrožene kategorije“, kazala je Popović.

Božović navodi da je to svakako pohvalno, imajući u vidu koliko su porasle cijene rentiranja stanova, te da nije samo riječ o rentiranju, jer je i cijena kvadratnog metra dostigla rekordan iznos.

Potrebno je stvoriti precizne i transparentne sisteme kontrole, poput socijalnog kartona, kako bi sredstva za pomoć došla do onih koji su zaista ugroženi, upozorava Popović.

„Mi smo svjedoci da je u prethodnom periodu bilo jako puno zloupotreba, socijalna davanja primali čak i neki predsjednici opština, neću da navodim sad, bilo je i prošlo je, ali u svakom slučaju bilo je puno zloupotreba i tome treba stati na put“, poručuje Popović.

Ostaje da se nadamo da je kroz odgovorne i pravedne mjere moguće poboljšati životne uslove, te da će svi građani imati pristojan život, dostojan ljudskog dostojanstva.