Očekuje se da će se do kraja vijeka sniježne padavine u Crnoj Gori smanjiti za 50 odsto na sjeveru, do preko minus 90 odsto u centralnim dijelovima, a istovremeno je očekivanje da će se broj dana sa snijegom smanjiti od minus 50 do preko minus 70 odsto, uz ukupno skraćenje sezone sniježnih padavina.

To je očekivani scenario predviđen Nacrtom nacionalnog plana prilagođavanja (NPP) Crne Gore na klimatske promjene, koji je pripremilo Ministarstvo turizma i ekologije, a koji se bavi izgradnjom otpornosti i obezbjeđivanjem unaprijeđenih kapaciteta Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene.

U tom dokumentu prepoznati su prioritetni sektori u Crnoj Gori u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene, a to su poljoprivreda, sektor voda, zdravstvo i turizam. Konstatuje se da porast temperature, povećana učestalost i trajanje suša, toplotnih talasa, poplava, šumskih požara i ekstremnih vremenskih pojava već negativno utiču na društvo i ekonomiju, a očekuje se da će se negativne posledice klimatskih uticaja intenzivirati.

– Rezultati klimatskih projekcija pokazuju da se očekuje porast srednje godišnje temperature od oko dva stepena, sa 10°C u 2020. na oko 12,20°C 2100. godine. Očekuje se i porast broja ljetnjih dana, tropskih dana i tropskih noći, toplih dana i noći, dužine toplotnih talasa, a smanjenje broja dana sa mrazom – navodi se u NPP.

Očekuje se i smanjenje srednje godišnje količine padavina, posebno tokom ljetnjih mjeseci, i povećanje tokom zimskih mjeseci u nekim djelovima zemlje. Svi scenariji pokazuju povećanje vjerovatnoće za pojavu uslova za suše.

Što se tiče klimatske ranjivosti sektora poljoprivrede, ukazano je da bi veće temperature uzrokovale raniji vegetacijski period, što utiče na populacije pčela i prinose usjeva, posebno voća, i toplotni stres za stoku, a manje padavina dovelo bi do nedostaka dostupne vode i slabijeg navodnjavanja. Tu su i štete na usjevima usled vremenskih nepogoda poput grada, vjetra i poplava i dr.

– Najveći uticaj klimatskih promjena na sektor voda ogleda se u smanjenju vodnog bilansa u svim slivovima rijeka. Do kraja vijeka očekuje se smanjenje do 27 odsto prosječnog godišnjeg protoka, prvenstveno zbog smanjenja padavina. Posljedice će se osjetiti u svim drugim sektorima, prije svega u poljoprivredi i zdravstvu – piše u NPP-u.

Što se tiče turizma, ukazano je na ranjivosti u vidu nedostatka podataka o klimatskim promjenama, diverzifikacije turističkih proizvoda uprkos ogromnim mogućnostima, neujednačenoj sezonskoj i geografskoj distribuciji dolazaka turista i dr.
Kapaciteti i finansiranje u oblasti klimatskih promjena ocijenjeni su kao slabi, budući da postojeći finansijski resursi nisu dovoljni za postizanje ciljeva i prioriteta u oblasti ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promjene. Konstatovano je da izvori finansiranja za ublažavanje i prilagođavanje ne pokazuju stabilan, održiv i rastući trend proteklih godina i da ne postoje inicijative za održivo finansiranje.

Zdravstvo nije spremno

Konstatovano je da u ovom trenutku crnogorski sektor zdravstva nije spreman da se adekvatno nosi s uticajima klimatskih promjena.

– Više temperature povećavaju smrtnost i incidencu bolesti kod osjetljivih grupa stanovništva, povećavaju učestalost bolesti koje se prenose hranom i vektorima i smanjuju kvalitet ishrane. Uticaj na zdravlje lošeg kvaliteta vazduha uzrokovanog požarima, povećano zagađenje povezano sa korišćenjem energenata i većom vlažnošću. Intenzivnije poplave na Primorju i u unutrašnjosti i loš kvalitet vode povećavaju incidencu utapanja, pojave bolesti i problema sa mentalnim zdravljem. Nedovoljan broj zdravstvenih radnika i nedostatak kapaciteta za rizike vezane za klimatske promjene – neki su od najznačajnijih nalaza o klimatskoj ranjivosti sektora zdravstva.