Povlačenje NATO snaga iz Avganistana moglo bi da ubrza proces takozvane „balkanizacije“ međunarodne misije na Kosovu u kojoj bi čak dvije trećine operativnih snaga Kfora mogli da čine vojnici zemalja bivše Jugoslavije i neposrednog okruženja.

Kako navodi portal Balkanska bezbednosna mreža, taj proces je zapravo već započeo a najdalje je od svih otišla Hrvatska koja je svoje prisustvo u pokrajini povećala sa jednog tima od dva transportna helikoptera na čitavu pješadijsku četu.

„Prošle godine je i Mađarska povećala kontingent u ovoj misiji a da region dobija sve značajnije mjesto u Kforu ukazuje i nedavno postavljenje mađarskog brigadnog generala na čelo ove misije. Time se prvi put jedna zemlja iz okruženja našla na toj funkciji“, navodi se u tekstu. Portal podsjeća da uprkos protoku od 20-ak godina od sukoba na Kosovu, Srbija i dalje insistira na tome da se broj pripadnika Kfora ne smanjuje dodatno, jer u međunarodnim snagama vidi zaštitu za preostalo srpsko stanovništvo, iako je Kfor sa početnih 50.000 ljudi sveden na oko 3.800.

„U tom smislu se nazire rješenje koje bi predviđalo da eventualni dodatni odlazak vojnika iz zapadnih zemalja bude nadoknađen povećanjem vojnika iz okolnih zemalja. To je postalo moguće nakon njihovog povlačenja iz Avganistana i što je već prisutno u planovima pojedinih država bivše Jugoslavije“, piše u tekstu i podsjeća da one sada imaju „višak mirotvoraca na raspolaganju“.

Prvi impuls u tom pravcu dala je sjeverni sused Srbije Mađarska, koja je nedavno od Italije preuzela komandu nad Kforom, a koja ima i bataljon od 397 vojnika i starješina na Kosovu.

„Na drugom mjestu nalazi se Hrvatska. Ta zemlja je dugo na Kosovu imala odjeljenje od dva transportna helikoptera i tim koji je opsluživao te letjelice. Prošle godine donijeta je politička odluka da se to prisustvo značajno uveća pa se sada na Kosovu nalazi pješadijska četa sa 142 pripadnika. Armija Sjeverne Makedonije je u novembru povećala prisustvo na 44 pripadnika, dok se od novembra ove godine u Vladinim dokumentima predviđa dodatno uvećanje na 65 ljudi“, piše u tekstu.

Vojska Crne Gore do sada je imala dva pripadnika oružanih snaga u Kforu, od čega je jedan stalno boravio u Skoplju. Sada se planira povećanje broja ljudi na nivo pješadijskog voda (30 ljudi), što je duplo više nego što je ta zemlja ikada slala preko granice (oko 15 ljudi u Avganistan).

Rumunski načelnik generalštaba Daniel Petresku nedavno je otkrio da ta zemlja ne namjerava da smanji kontingent od 57 vojnika u Kforu, ali i da ih u dogledno vrijeme neće ni povećati.

Jedina vojska regiona čiji planovi donekle odstupaju od opšteg toka jeste Slovenija, koja planira postupno smanjivanje broja svojih ljudi na Kosovu. Ta zemlja je na Kosovu do sada imala više od 220 ljudi, što je više od 70 odsto svih vojnika angažovanih van granica Slovenije.

„Bosna i Hercegovina sa svojim nesvakidašnjim vojnim ustrojstvom i činjenicom da na svojoj teritoriji i dalje ima EUFOR za sada nije u kombinaciji za prisustvo u međunarodnoj misiji na Kosovu“, navodi Balkanska bezbednosna mreža.

Na Kosovu se trenutno nalazi oko 3.800 pripadnika Kfora iz 28 zemalja. U Kforu prednjače Amerikanci (660), Italijani (628) i Turci (330), ali još neke zemlje Balkana imaju osjetno prisustvo. Tako Grčka ima 111 ljudi, a Albanija i Bugarska zajedno još 55.