Foto: PV Informer –

Skupštini Crne Gore je od početka godine do 10. jula dobila 22 predstavke građana, a njima je uglavnom traženo rješavanje problema sa katastrom, sudovima, kao i ostvarivanje prava na materijalnu pomoć.

Iz skupštinske Kancelarije za predstavke su “Vijestima” rekli da se građani Skupštini rijetko obraćaju u vezi sa njenom zakonodavnom funkcijom, odnosno vrlo je mali broj zahtjeva za donošenje ili izmjenu nekog zakona.

“Njihovi zahtjevi se uglavnom odnose na imovinu upisanu u katastar, odluke sudova, gdje Skupština ne smije da se miješa, zatim na traženje materijalne pomoći”, rekli su iz Kancelarije za predstavke i dodali da zahtjeve za materijalnu pomoć prosljeđuju Budžetskoj kancelariji.

Na sajtu Skupštine od novembra 2020. godine postoji mogućnost obraćanja parlamentu, gdje je u dijelu “građani” pod stavkom “predstavke” postavljen obrazac za podnošenje predstavki. Svaki građanin ili osoba sa boravištem u državi može podnijeti predstavke Skupštini koje razmatra Kancelarija za predstavke, odgovara i, ako je potrebno, prosljeđuje ih nadležnim tijelima Skupštine i državnim institucijama na dalje razmatranje. S obzirom na to da Skupština ima kontrolnu i nadzornu funkciju, predstavke građana daju mogućnost da se otklone uočene nepravilnosti, piše na sajtu Skupštine.

Od ukupno podnijetih, urednih predstavki od početka godine, na sedam je odgovoreno, dok je deset u postupku obrade, pokazuju podaci Kancelarije za predstavke.

Prošle godine Skupštini je dostavljeno 80 predstavki – odgovoreno je na 56, a dvije su u postupku obrade. U 2022. godini Skupštini je stiglo 155 predstavki.

Iz Kancelarije za predstavke kažu da je u efikasnom rješavanju predstavki potrebna koordinacija više tijela. Smatraju da dopunama Poslovnika treba propisati da radna tijela Skupštine međusobno sarađuju, a da više radnih tijela može održati zajedničku sjednicu te Skupštini podnijeti zajdničke izvještaje o temi rasprave.

Sadašnjim rješenjima predviđeno je da Odbor za ljudska prava razmatra predstavke i zauzima stavove.

“Treba propisati da i ostali matični odbori mogu razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijene da su važna za zaštitu prava i interesa građana. Valja napomenuti da je kod jednog broja predstavki bilo nemoguće napraviti jasnu distinkciju unutar pojedinih kategorija, budući da se one često odnose na rad većeg broja tijela, podnesene su većem broju tijela i njihov sadržaj je moguće podvesti pod razne opcije (npr., predstavke poslate Skupštini i instituciji Zaštitnika ljudskih prava i slobode)”, objašnjavaju iz Kancelarije.

Ipak, kako dodaju, iz sadržaja predstavke moguće je zaključiti koji su segmenti sistema za podnosioce najproblematičniji i gdje je djelovanje najpotrebnije.

“To otvara mogućnosti upotrebe kontrolnih mehanizama kojima Skupština raspolaže (konsultativna i kontrolna saslušanja), kao i zakonodavnu aktivnost koju može (a ne mora) pokrenuti poslanik, član relevantnog odbora, pred kojim se razmatra predstavka koju uputi Kancelarija za predstavke”, naveli su iz Kancelarije.

Građani pitaju za PUP Budve

Iz Skupštine su “Vijestima” rekli da su se građani interesovali za Prostorno-urbanistički plan (PUP) Budve, odnosno mogućnost da parlament ubrza proces njegovog donošenja. PUP Budva nije usvojen, iako je još Vlada Zdravka Krivokapića u junu 2021. najavila da će ga izraditi za godinu, stavljajući zabranu gradnje za područja detaljnih urbanističkih planova “Budva-centar” i “Bečići”, koja nije važila za investitore koji su prije Vladine odluke dobili dozvolu.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine krajem juna su “Vijestima” odgovorili da očekuju usvajanje PUP-a u trećem kvartalu ove godine.

“Planska rješenja PUP-a Budva potrebno je uskladiti sa planskom dokumentacijom višeg reda i drugim planskim dokumentima i strategijama relevantnim za područje Opštine, te dati smjernice za unapređenje i dalju plansku razradu područja”, rekli su iz Ministarstva na čijem je čelu tada bio ministar Janko Odović.

Sem toga, kako su kazali, budući da je u završnoj fazi izrada prostornog plana Crne Gore, Ministarstvo je procijenilo je da je cjelishodno sagledati i infrastrukturna rješenja data tim dokumentom i primijeniti princip susretnog planiranja za ovo područje.

Tvrde da je konstituisanjem 44. Vlade, rad na izradi PUP-a Budva znatno intenziviran, sačinjen je Nacrt plana koji je dostavljen na mišljenje Opštini Budva i organima za tehničke uslove.

“Nacrt PUP-a će se korigovati shodno datim mišljenjima i dostaviti Savjetu za reviziju, a nakon toga Vladi, radi utvrđivanja i stavljanja na javnu raspravu. Izrada svakog planskog dokumenta strogo formalan postupak koji i je propisan Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji se mora poštovati, nakon čega će Predlog plana biti upućen Vladi radi donošenja, očekujemo u III kvartalu ove godine”, rekli su iz Ministarstva.