Prošlu školsku godinu u osnovnim i srednjim školama završilo je više od 4.000 učenika, stranih državljana, rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI).

Iz resora na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović kazali su da je, na nivou osnovnog obrazovanja, najviše učenika, a koji su strani državljani, bilo u primorskim gradovima.

“Najveći broj učenika, stranih državljana, je u Budvi (1.003), Baru (930), Herceg Novom (567) i Podgorici (986)”, kazali su iz MPNI.

Na nivou srednjeg obrazovanja, najviše učenika stranaca, bilo je u Podgorici (242), Baru (192), Budvi (149), Herceg Novom 116.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u školskoj 2023/24. godine, u osnovne škole upisano je 70.669 učenika.

Iz MPNI objašnjavaju da će informacije o uspjehu đaka, uključujući i učenike-strance, imati početkom naredne školske godine, nakon što se završe svi popravni i razredni ispiti i “obrade podaci”.

Iz Ministarstva ističu i da je realizovana podrška učenja “našeg jezika kao nematernjeg prema javno važećem predmetnom programu”.

“…Sa dva dodatna časa sedmično tokom nastavne godine, koji su finansirani iz budžeta Ministarstva. U saradnji sa UNICEF-om obezbijeđeni su udžbenici za nastavni predmet Crnogorski jezik kao nematernji”, kazali su “Vijestima”.

Istakli su da je Zavod za školstvo Crne Gore (ZZŠ) izradio “Smjernice za uključivanje učenika sa drugih govornih područja u obrazovno-vaspitne ustanove u Crnoj Gori”, kao i “Smjernice za vrednovanje i ocjenjivanje učenika sa drugih govornih područja u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori”.

“Takođe, u školama su formirani timovi za uključivanje djece sa drugih govornih područja, koji pružaju podršku djeci i njihovim roditeljima. Pored toga, koncipiran je i mehanizam podrške za djecu s posebnim obrazovnim potrebama”, rekli su iz MPNI.

Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda krajem prošle godine je saopšteno da u crnogorskim vrtićima i školama ima oko 7.000 djece stranaca.

Ombudsman je, nakon samoinicijativnog obilaska više vaspitno-obrazovnih ustanova u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu.., upozorio da ta djeca slabo poznaju jezik, zbog čega se prosvjetni radnici suočavaju sa ozbiljnim problemima.

Prema informacijama institucije Zaštitnika, najveći broj djece stranaca upisan je u vrtiće.

Zaštitnik je tada bio stava i da je neophodna veća podrška djeci koja imaju jezičke barijere. Veća podrška je, poručili su, potrebna i prosvjetarima.

“Zaštitnik je prilikom obilaska opština zapazio da je najveći broj djece stranaca upisan u škole/vrtiće koji imaju izražen problem prebukiranosti u dužem periodu u nedovoljne prostorne i kadrovske kapacitete. Podsjećamo na odredbe Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju kojim je propisano da Ministarstvo određuje školu koja ima materijalne, prostorne, kadrovske i druge uslove za organizovanje nastave za učenike koji se prvi put uključuju u nastavu i ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kome se izvodi nastava”, navodi se u mišljenju zaštitnika.

Iz resora Jakšić Stojanović poručuju da su svjesni problema sa kojima se suočavaju strani đaci, ali i nastavnici.

“Sve probleme sa kojima se ova djeca susreću, zaposleni u školama i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastoje da riješe, kako bismo im obezbijedili što kvalitetnije i uspješnije obrazovanje. Ministarstvo nastoji, da preko nastavnika i njihovog dodatnog rada sa djecom nakon redovne nastave, obezbijedi što bolje uslove i atmosferu”, zaključili su iz MPNI.