Pravoslavna crkva sjutra slavi Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, svetom mjestu u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.

Rodom iz Popova Sela u Hercegovini, od roditelja prostih no blagočestivih. Od malena bješe ispunjen ljubavlju prema Crkvi Božjoj, a kada poodraste ode u Trebinjski manastir Uspenija Bogorodice i primi monaški čin. Kao monah ubrzo se proču zbog svog ozbiljnog i rijetkog podvižničkog života.

Jer nalagaše na sebe podvig za podvigom, sve teži od težega. Docnije bi izabran i posvećen za episkopa Zahumskog i Skenderijskog, mimo svoje volje. Kao arhijerej najprije stanovaše u manastiru Tvrdošu, i odatle kao pastir dobri utvrđivaše stado svoje u vjeri pravoslavnoj čuvajući ga od svirepstva turskog i lukavstva latinskog.

A kada bi i suviše pritešnjen neprijateljima, i kada Tvrdoš bi razoren od Turaka, preseli se Vasilije u Ostrog, gdje se tvrdo podvizavaše ograđujući stado svoje bezprestanim i toplim molitvama svojim.

Prestavi se mirno Gospodu, u XVI vijeku, ostavivši svoje cijele i celebne mošti, neistrulele i čudotvorne do dana današnjega. Čudesa na grobu sv. Vasilija su bezbrojna. K njegovim moštima pritiču i hrišćani i muslimani, i nalaze iscjelenja u najtežim bolestima i mukama svojim. Veliki narodni sabor u Ostrogu biva svake godine o Trojicama.

Ostrošku isposnicu sa čudotvornim moštima, u kojoj je za života boravio sveti Vasilije, posjećuju i hrišćani i muslimani podjednako vjerujući u njihovu moć iscjeljenja.

Sveti Vasilije Ostroški rođen je u selu Mrkonjići, u Popovom polju u Hercegovini, odakle je otišao u trebinjski manastir Uspenija Presvete Bogorodice, gdje se zamonašio i započeo život podvižnika.

Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živeo je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i ćuvajući svoje vernike od turskih svireposti.

Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podijeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju. Manastir Ostrog, čije su svetinje vjekovima zidali vjerni priložnici, ne može se mjeriti po arhitekturi i freskama sa velikim srednjovjekovnim manastirima, ali im je ravan po svojoj duhovnoj snazi.

Ubrzo poslije smrti svetitelja, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscijelili i našli utjehu. Bio je smatran za sveca još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo poslije njegove smrti, kult je sve više i više jačao.

Iako se sveci ne porede, Sveti Vasilije Ostroški se smatra jednim od najvećih svetitelja pravoslavnoj vjeri, jer njegove mošti obilaze hiljade vjernika svakodnevno, a svakog 12. maja manastir Ostrog bude premali da primi sve vjernike koji dođu na poklonjenje.

Nekoliko narodnih vjerovanja vezano je za ovog svetitelja, a možda i najzastupljenije jeste da Sveti Vasilije Ostroški svake noći ustaje iz kovčega i šeta po stijenama pomažući onima kojima je to najpotrebnije.

U prilog tome ide i činjenica da su tokom godina i vjekova mnogi sveštenici svjedočili kako ujutru vunene čarape na nogama Svetitelja budu pocijepane, iako su uveče obučene čitave. Zbog toga, svako ko dolazi na poklonjenje u Ostrog obavezno nosi jedan par vunenih, bijelih čarapa.

Mnogi vjernici od donjeg do gornjeg manastira pješače, odnosno idu bosi šumskim putem, koji je kamenit, i zemljan, i na taj način čine podvig kako bi zadobili milost sveca. Oni idu “težim” putem, kojim je i sam sveti Vasilije išao bosonog.

Ljudi koji su ikada spavali pod okriljem ove svete građevine, govore da je to bila najmirnija noć koju su prespavali. Zbog toga što se osjećaju veoma sigurno, mnogi posjetioci hrama biraju da spavaju napolju.

Mnogi vjeruju da će, ako se zavjetuju da će na svetog Vasilija otići na Duhove u manastir Ostrog, njihova, ili bolest nekog njima bližnjeg, nestati “kao rukom odnesena”. Ako riješite da potražite pomoć ovog sveca, od sjutra treba da počnete strogi post koji će trajati sve dok na Trojice ili Duhove ne odete na Ostrog i tamo se pričestite.

Ako poznajete osobu koja se sprema na ovakvo putovanje, trebalo bi da joj odnesete ulja, tamjana i pamuka da sa sobom ponese i da to ostavi kod sveca “da prenoći”.

Često se događa da se zavjetuju i katolici i muslimani, jer su na ovim prostorima svi uvjereni u velike čudotvorne moći svetog Vasilija, pa se tako vjeruje da stvari koje prenoće kod njegovih moštiju liječe sve bolesti.

Danas po narodnom vjerovanju ne bi trebalo raditi teške poslove, ali valja da se očisti kuća, kako bi, vjeruje se, čitave godine u domu vladali harmonija i mir.

Zbog toga pamuk, ulje i tamjan koji su nošeni na Ostrog treba čuvati za “ne daj Bože”. Pravoslavna crkva slavi svetog Vasilija Ostroškog svake godine 12. maja.