Treća sjednica Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2020. godini Skupštine Crne Gore održaće se sjutra, sa početkom u 12 sati. Na ovoj sjednici biraće se predsjednik i članovi 42. Vlade Crne Gore. Mandatar Zdravko Krivokapić dostavio je Skupštini Predlog programa nove Vlade kojim, između ostalog, najavljuje i stopiranje gradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori, te racionalizaciju radnih mjesta i javnih troškova. Nešto ranije on je predstavio i svoj kabinet koji će činiti 12 ministara i jedan potpredsjednik.

Na sastanku Kolegijuma predsjednika Skupštine Crne Gore dogovoren je način održavanja sjednice na kojoj će se odlučivati o novoj Vladi. Dogovoreno je da će sjednica trajati najmanje dva dana.

Prethodno je dopunama Poslovnika omogućeno održavanje sjednice Skupštine i njenih radnih tijela na daljinu. Zbog epidemioloških mjera i ograničenja slobode kretanja od nadležnog organa, obezbijeđeno je da poslanici mogu glasati online, ukoliko su spriječeni da prisustvuju.

“Sjednica na daljinu sprovodi se putem informacione tehnologije koja omogućava prenos podataka, slike i zvuka u realnom vremenu, takvog kvaliteta da se bez sumnje može utvrditi identitet poslanika koji odlučuje“, saopšteno je ranije iz Skupštine.

EKSPOZE I SASTAV VLADE NISU ISPUNILI OČEKIVANJA, ALI ĆE DOBITI PODRŠKU

Mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić dostavio je 30. novembra Skupštini Crne Gore Predlog programa nove Vlade, koji će predstaviti na sjutrašnjoj sjednici parlamenta.

On je u ekspozeu od 51 strane naveo da su prioriteti buduće Vlade borba protiv korupcije i kriminala, pravda i ravnopravnost, dobrosusjedski odnosi sa zemljama okruženja, obezbjeđenje fer uslova na izborima, smanjenje troškova javne potrošnje, stvaranje povjerenja javnosti i potpuna transparentnost rada državne administracije.

Izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti u što kraćem roku biće jedan od prioriteta nove Vlade, naveo je mandatar Zdravko Krivokapić u ekspozeu koji je dostavio Skupštini Crne Gore.

Iako je Krivokapić tokom kampanje za parlamentarne izbore isticao da Koalicija “Za budućnost Crne Gore” ima za cilj povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u ekspozeu navodi da će jedan od prioriteta biti donošenje u što kraćem roku izmjena i dopuna ovog Zakona.

Pod tačkom 9 Krivokapićevog ekspozea stoji – Donošenje deklaracije o trajnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana na crnogorskim vodotocima, kao i izmjena Zakona o energetici.

Dalje, u planu je i temeljna reforma javne uprave, s akcentom na optimizaciju kadrova i troškova. Ova Vlada će imati 12 ministarstava, umjesto dosadašnjih 18. Optimizacija broja ministarskih mjesta je prvi korak ka unapređenju državne uprave, navedeno je u ekspozeu.

Nova Vlada težiće promjeni Zakona o unutrašnjim poslovima. Tačnije, pripajanju Uprave policije MUP-u, jer smatraju da ministar unutrašnjih poslova treba da bude odgovoran i za rad Uprave policije.

Oblast medija izmjestiće iz sadašnjeg Ministarstva kulture, a biće obuhvaćeno kroz novi resor Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija.

Pored prezentovanja plana i programa, ekspoze mandatara Krivokapića bavi se i analizom aktivnosti svojih prethodnika.

“Vodili su nas u ambis i dužničko ropstvo kličući: “Mi smo LIDERI”. Jednu ruku su držali na srcu, a drugu u džepu građana. Siromašili su narod, zatvarali fabrike i dovodili građane u status socijalnih potreba da bi njima lakše manipulisali. Nama ne treba takvo samoproklamovano liderstvo, nama treba transformaciono liderstvo…  Napravili su sistem prema velikima i svojima… presporo nas vodili prema EU, oni su nas svađali i sa bratom, i sa prijateljem, i sa komšijom”, i tako dalje.

Mandatar Krivokapić je 27. novembra predstavio predlog svog kabineta, u koji ulaze 12 ministara i jedan potpredsjednik, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Za ministarku odbrane predložena je Olivera Injac, za ministra unutrašnjih poslova nominovan je Sergej Sekulović, a za ministra vanjskih poslova Đorđe Radulović.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja je namijenio Milojku Spajiću, ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta njegovoj nasljednici na čelu NVO “Ne damo Crnu Goru”, Vesni Bratić, dok je za ministarku zdravlja predložena doktorica Jelena Borovinić Bojović.

Za ministra ekonomskog razvoja Jakov Milatović, ministra kapitalnih investicija nekadašnji predsjednički kandidat opozicije, Mladen Bojanić, a za ministra javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.

Ministar ekologije, urbanizma i prostornog planiranja biće Ratko Mitrović, ministar poljoprivede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović, a ministar pravde i manjinskih prava pravni ekspert SPC, Vladimir Leposavić.

KAKO SU SE PARTIJE IZJASNILE

Demokratska narodna partija glasaće za vladu mandatara Zdravka Krivokapića, saopšteno je iz te patije.

Podsjetimo, nedavno je Milan Knežević (DNP) istakao da ih je Krivokapić doveo pred „svršen čin“ i da ovo nije ekspertska vlada nego „postizborna koalicija Građanskog pokreta Ura i NVO „Ne damo Crnu Goru“. Uprkos tome što je većina nezadovoljna konceptom predložene Vlade, većina će glasati za nju. Neke partije taj stav su već iznijele javnosti.

Glavni odbor Građanskog pokreta URA podržao je ekspertsku vladu mandatara Zdravka Krivokapića. Ona je dobila tri glasa podrške, dok je jedan bio uzdržan.

Među prvima se izjasnila i Prava Crna Gora Marka Milačića, koji su saopštili da daju šansu predloženoj Vladi, ali i veliku podršku.

Pokret za promjene, čiji je predsjednik Nebojša Medojević, koji je ujedno i najveći kritičar ovog koncepta i svih kandidata, predložio je članovima predsjedništva da PzP u Skupštini podrži novu Vladu. Nedugo nakon izbora Medojević je iznosio brojne optužbe na račun mandatara, te jasno bio protiv njegovih načela i predloga. Ipak, kako je istakao, glasaće za Vladu kako ne bi bio remetilački faktor.

Medojević je, kako su saopštili iz te partije, detaljno objasnio članovima Predsjedništva, ozbiljne rezerve i zabrinutost da ova Vlada koju su formirali djelovi Crkve i predstavnici tajkunskog kapitala Vijesti (koja je u vlasništvu Soroša) neće sprovesti neophodne korjenite reforme koje bi trebalo da demontiraju totalitarni sistem vladanja i naprave diskontinuitet.

“Zbog toga je neophodno poslije šest mjeseci napraviti ozbiljnu analizu rada ove Vlade i donijeti adekvatne političke odluke”, njegove su riječi.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore jednoglasno je donijelo odluku i ovlastilo poslanike te partije da glasaju za izbor 42. Vlade Crne Gore, iako ističu da postoje brojna odstupanja od prvobitnog dogovora.

Opoziciona Socijaldemokratska partija takođe se oglasila po ovom pitanju. Oni su kazali da ne mogu podržati ovakvu Vladu.

“Socijaldemokratska partija (SDP) neće glasati za predloženi koncept Vlade zbog krupnih političko-ideoloških razlika, prije svega, u odnosu na mandatara i značajan dio njegovog budućeg kabineta, čije političke stavove je crnogorska javnost imala prilike da čuje u periodu nakon održavanja parlamentarnih izbora”, zaključeno je na sjednici Predsjedništva SDP.

Na elektronskoj sjednici Glavnog odbora SNP CG, jednoglasno je podržana preporuka Izvršnog odbora o podršci izglasavanja nove Vlade Crne Gore, shodno dogovoru predstavnika Socijalističke narodne partije i predsjednika poslaničkih klubova sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem.

Radnička partija takođe se izjasnila da će bezrezervno podržati mandatara Zdravka Krivokapića i njegov predlog nove vlade, dajući mu razuman vremenski rok da sve uvjeri da je napravio pravi izbor, te da će buduća crnogorska Vlada pod njegovom palicom raditi najbolje moguće, a sve u interesu građana i države Crne Gore.

Takođe, Demos zastupa stav da novoj vladi treba dati šansu, pa je odlučeno da će oni podržati sastav i program vlade, posebno u uslovima kada građani očekuju da nova vlada što prije počne da rješava nagomilane probleme.

Podsjetimo, Treća sjednica parlamenta koja je zakazana za sjutra trajaće najmanje dva dana, a u slučaju potrebe, završna obraćanja šefova poslaničkih klubova i mandatara, biće održana u petak 4. decembra.

Na ovoj Sjednici Skupštine, mandatar Krivokapić predstaviće program i personalni sastav Vlade, nakon čega će poslanici glasati.