Za pravoslavne vjernike u ponedjeljak 2. marta počinje višenedeljni veliki Vaskršnji i časni post, koji se završava praznikom vaskrsenja Isusa Hrista.
Tokom ovog posta vjernici ne jedu meso, sir, jaja, ribu ni ulje. Samo se subotom i nedeljom razrješava po običaju ulje i vino, kao i za Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja i na Mladence. Riba se jede samo na Blagovesti i na praznik Cvijeti. Osim uzdržavanje od jela, pića, važnije je uzdržavanje od loših misli, dijela i riječi.
– Ovih sedam nedjelja je najblagoslovenije doba u cijeloj godini što se tiče pravoslavnih hrišćana. To je vrijeme potpune povećenosti sebi, unutrašnjem, prije svega duhovnom životu, preispitivanju i traženju samoga sebe u sebi. Sam post i uzdržavanje od mrsne hrane je samo jedna vrsta pomoći u tom blagodetnom dobu života crkve. Inače, samo uzdržavanje od jela i jake hrane, samo po sebi, bez ovog što sam pomenuo nije post. Smisao posta je samo u njegovoj duhovnoj dimenziji, a to je rad na izgradnji samoga sebe u duhovnom pogledu – objašnjava protođakon doktor Ljubomir Ranković.
Crkva propovijeda da je vrijeme posta period kada treba praštati. To je vrijeme ljubavi i uzdizanja u vjeri, do čega se stiže svakodnevnim molitvama.
– To znači korigovati svoj odnos, prije svega prema članovima svoje porodice, svojim komšijama i bližnjima, a iz svega toga proizilazi odnos prema samome sebi. Cilj je pokušati u sebi savladati sve ono što truje čovjekovu dušu. Naravno, sve se to može postići ličnim trudom, ali iznad svega molitvom Bogu, pričešćem u hramovima, pohađanjem svetih bogoslužanje da zajedno sa svojim bližnjima učestvujemo i osjetimo saborni duh. Tako se može sve pobijediti jer crkva ima sveto pričešće za koje se pripremamo kroz svetu tajnu pokajanja i ispovijesti – ističe Ranković.
Poseban značaj ima ispovijest, koja predstavlja „svetu tajnu“ i način da se čovek očisti od grijeha.
Pročitajte još