Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini od 5,1 odsto nije doprinio nikakvom rastu životnog standarda, jer je simboličan rast plata i penzija bio manji od rasta inflacije.

Prosječna plata u 2018. iznosila je 511 eura, svega jedan euro ili 0,19 odsto veća nego godinu ranije. Prosječna penzija na kraju prošle godine bila je 283,8 eura, odnosno 4,2 eura ili 1,5 odsto veća nego u 2017.

Prošlogodišnja stopa inflacije bila je 2,6 odsto, što znači da su u godini značajnog ekonomskog rasta plate u realnoj vrijednosti pale za 2,4 odsto, a penzije za 1,1 odsto.

Kada se početkom prošle godine premijer Duško Marković pohvalio rastom u 2017, desila se ista situacija da su primanja građana imala pad realne vrijednosti. Tada je kazao da će za dvije godine biti bolje jer će ekonomski rast uticati da u 2020. njegove blagodeti osjete i građani.

“Tokom 2020. očekujemo suficit u budžetu, a time i prostor za dalju otplatu duga, a to će stvoriti sredstva za nove razvojne projekte koji će donijeti ekonomski rast i bolji standard građanima. Da u 2020. uđemo u budžetski suficit, a javni dug spustimo na 60 odsto BDP-a. Vjerujem da će tada biti veće i plate i penzije i da će životni standard biti značajno veći nego danas”, poručio je predsjednik Vlade prije godinu i devet mjeseci.

BDP diže…

Najveći uticaj na ovaj rast BDP-a u 2018. imala je oblast snabdijevanja električne energije gdje je rast, zahvaljujući većim padavinama, bio 68 odsto nego u sušnoj 2017. Građevinarstvo je imalo rast od 10 odsto, a prerađivačka industrija 12 odsto, ali na manjem obimu. Turizam je imao rast od 6,6 odsto, poljoprivreda za 6,5, trgovina za 5,4…

Da bi se i narednih godina zadržao ekonomski rast, koji bi konačno trebalo da osjete i građani, on mora da se zadrži upravo u ovim oblastima, što će biti veliki izazov.

Proizvodnja električne energije i dalje će najviše da zavisi od količine kiše, na što ni Vlada ne može uticati. Prerađivačka industrija je dijelimično u problemu zbog pada cijene čelika i aluminijuma na svjetskom tržištu i smanjenja potreba zbog pada proizvodnje automobila i građevinarstva u zemljama EU.
Kod turizma bi se mogao očekivati nastavak zvaničnog rasta, ali to je “najplašljivija” privreda jer zavisi od mnogo faktora. Bankrot najstarijeg turoperatora, kao i nekih avio-kompanija pokazuje moguće negativne trendove. Tu je i najava moguće ekonomske krize, podstaknuta negativnim ili jedva iznad nule stopama rasta u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj. Turizam zavisi i od toga kakva će situacija biti na konkurentnim tržištima Hrvatska, Grčka, Turska, Egipat…, da li će pred sezonu biti štrajkova, terorističkih napada, državnih udara…

Smjernice

Na rast u građevinarstvu najznačajnije je uticao veliki obim poslova na autoputu. Međutim, on se završava u septembru naredne godine, a do tada će postepeno opadati vrijednost radova.
U smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period od 2019. do 2022, usvojenim 1. avgusta ove godine, iz Vlade navode da je smanjenje obima investicija najveća opasnost za smanjenje rasta i da bi trebalo naći načine da se one nastave.

“Promjena u dinamici i obimu izvođenja radova na investicionim projektima može negativno uticati na srednjoročne makroekonomske i fiskalne projekcije”, navedeno je u smjernicama.

Vlada očekuje da će potrošnju na autoputu, potrebnu za nastavak rasta, nadomjestiti privatne investicije podstaknute po osnovu ekonomskog državljanstva, modernizacije aerodroma i ostalim najavljenim investicijama.

“Prosječan realni rast investicija projektovan je na nivou od 1,2%, uz očekivani realni pad od 3,4% i 2,0% respektivno u 2021. i 2022, usljed baznog efekta – završetak dionice autoputa”, navedeno je u smjernicama.

Prema tome, mnogo toga je “na kocki”, da bi se za par mjeseci počeo osjećati rast standarda, koji je najavio premijer početkom 2018. godine.