Guardian je napravio pregled sedam najčešćih mitova o kovidu 19 koji se prezentuju kao istiniti, a koji sa najčešće nemaju veze s vezom ili koji počivaju na diskutabilnim temeljima:

1) „Nemam nikakve simptome, pa čak i ako bolujem od kovida, neću nikoga da zarazim time“

Loše. Osobe koje nikada ne iskuse simptome kovida 19 su manje zarazne od onih koji ih iskuse, ali svejedno u svom organizmu nose velike količine virusa i mogu da ga šire.

Uz to, osobe koje iskuse simptome kovida 19 najzaraznije su dan ili dva dana prije nego što počnu da se osjećaju loše.

 Osobe koje boluju od asimptomatskog kovida 19 ili koji tek treba da iskuse simptome, značajno doprinose širenju bolesti jer je vjerovatnije da će zbog toga što im nije loše kretati među ljudima.

U jednoj studiji utvrđeni je da su osobe bez simptoma zaslužne za više od pola novih slučajeva zaraze.

Nemojte pretpostaviti da ne predstavljate rizik za druge samo zato što se osjećate dobro.

2) Neću se zaraziti, a ni prenijeti nekom drugom virus, jer sam se vakcinisao sa obje doze

Ovo nije istina. Mnogo se u potpunosti vakcinisanih zarazilo kovidom 19. Iako mnogi od njih nisu morali u bolnicu na liječenje, bilo je i onih koji su se nedjeljama osjećali loše.

Takođe, studije iz Indije i Vijetnama pokazale su da vakcinisana osoba drugoj vakcinisanoj osobi može da prenese virus.

Vakcine jako dobro štite od težih slučajeva kovida 19, ali manje dobro štite od zaraze. Podaci iz jedne studije sugerišu da se efikasnost vakcine u onemogućavanju zaraze kreće između 50 i 60 odsto, i to bez obzira da li zaražena osoba prikazuje simptome bolesti.

Nedavno objavljeni podaci sugerišu da vakcinisane osobe u ranoj fazi zaraze u svom organizmu imaju iste količine virusa kao i osobe koje se nisu vakcinisale, ali da ga se virusa brže riješe.

Vakcine protiv kovida 19 pomažu u onemogućavanju zaraze i širenjau virusa, ali nisu savršene i ne treba da pretpostavite da ne možete da se razbolite ili širite virus ako ste vakcinisani.

3) Preležao sam kovid 19 pa ne moram da se vakcinišem

Ako ste preležali kovid onda ste do određene mjere zaštićeni od ponovne infekcije. Ta zaštita, međutim, nije onoliko jaka kao ona koju pružaju vakcine. Imunitet koji daju vakcine traje duže pa štiti i od novih sojeva virusa.

Ako ste preležali kovid, vakcina će vašem imunitetu koji ste time stekli dati vrlo snažan doprinos. Najveći imunitet trenutno imaju osobe koje su se nakon što su preležale kovid 19 vakcinisale sa obje doze vakcine.

Ako ste nedavno preležali kovid 19, moći ćete da se vakcinišete, tek nakon što od pozitivnog testa na virus prođe 28 dana.

4) Imam dobar imunitet pa mi vakcina ne treba

Svakako je bolje ako imate dobar imunitet, ali zdravi ljudi svejedno mogu da se zaraze kovidom, završe u bolnici iZnamo i da 10 do 30 odsto odraslih osoba oboli od takozvanog dugog kovia, čak i ako obole od blažeg oblika bolesti.

Morate da vodite računa i o svom okruženju. Vi ćete se možda zaraziti kovidom i proći sa blažim oblikom bolesti ili bez ikakvih simptoma, ali pitanje je koga ste vi zarazili?

Moguće je da ćete  sresti nekog sa slabijim imunitetom u prodavnici, javnom prevozu ili kafiću. Iz odgovornosti prema njima dužni smo da pokušamo da spriječimo zarazu.

 
5) Čak i ako dobiju kovid 19, djeci će biti dobro

Znatno je manja vjerovatnoća da će djeca iskusiti teži oblik kovida ili dugi covid, ali to svejedno može da se dogodi. Otprilike svako dvijestoto dijete koje oboli od kovida završi u bolnici.

Dkeca u nedeljama nakon zaraze kovidom mogu da obole od multisistemskog inflamatornog sindroma (MIS-C), ozbiljne bolesti koja zahtokeva intenzivno lokečenje. Ta pojava je jako roketka pa pogađa oko 0,0003 odsto dkece koja obole od kovida.

Još se istražuje koliko dkece oboli od dugog kovida sa upornim simptomima. Različite studije donose različite prockene koje se kreću između dva i osam odsto.

Velika Britanija u periodu od 19. aprila pa sve do danas je zabilježila 420.000 zaraženih koronavirusom među populacijom od 0 do 19 godina, a više od 2.000 osoba starih između 0 i 17 godina završilo je u bolnici zbog kovida.

6) Maske ne pomažu

Sada znamo da se kovid u većini slučajeva prenosi vazduhom, i to disanjem, pričanjem i pjevanjem. Maske nisu savršene, ali pomažu da velike količine vazduha koji izbacujete prilikom spomenutih aktivnosti ne završe na nečijem licu.

Maske nosimo prvenstveno kako bismo zaštitili druge, a ne sebe. Ako želite zaštititi i sebe i druge, moraćete da nabavite kvalitetne N95, FFP2 i FFP3 maske.

Nedavno je objavljena studija pokazala da se rasprostranjenost maski povezuje sa smanjenjem stope zaraze za otprilike 20 odsto.

7) Ovaj talas će biti posljednji

Svaki se prethodni talas zaraze se proglašavao poslednjim i svaka ta tvrdnja je bila netačna. Stručnjaci očekuju da će broj zaraženih tokom jeseni i zime ponovo da skoči.

Mala je vjerovatnoća da će broj zaraženih značajno da padne prije sljedećeg talasa, moglo bi da se kaže da je nadolazeći jesensko-zimski talas zapravo dio talasa koji trenutno živimo.

Kako će taj talas da se kreće, teško je reći.

Uz to, ako se u budućnosti pojavi nova varijanta virusa koja je zaraznija od delte, cijela slika pandemije će se promijeniti. Isto se dogodilo u decembru 2020. imaju 2021., kada su se pojavili alfa i delta sojevi.

U slučaju pojave novog zaraznijeg soja, taj hipotetički sljedeći talas mogao bi da bude poprilično opasan.

Ne znamo kolika je vjerovatnoća da će doći do pojave novog soja, ali ta mogućnost postoji sve dok je kovid 19 među nama. Zato ni za jedan talas ne može da se kaže da je posljednji i zato je važno da se što više ljudi vakciniše protiv koronavirusa.