SDT: Optužni prijedlog protiv sudije Višeg suda, sumnja se da je zloupotrijebio položaj

    1 sedmica pre 299 pregleda Izvor: antenam.net

Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici, danas podnijelo optužni prijedlog protiv okrivljenog D.M., sudije Višeg suda u Bijelom Polju, zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivična djela zloupotreba službenog položaja i falsifikovanje službene isprave putem podstrekavanja, za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, saopšteno je iz SDT-a. 

“Okrivljeni je optužen da je, u aprilu ove godine, u Višem sudu u Bijelom Polju, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja, pribavio drugom korist, jer je, kao sudija izvjestilac, kojem je u rad dodijeljen drugostepeni predmet u krivičnom postupku i član vijeća od troje sudija, a nakon što je na sjednici vijeća, od 8. marta ove godine, jednoglasno donijeta presuda da se žalba Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu uvaži i da se prvostepena presuda Osnovnog suda u Kolašinu preinači u dijelu odluke o kazni, tako što će se umjesto prvostepeno izrečene kazne zatvora koja se ima izdržavati u prostorijama za stanovanje okrivljenima L.B. i D.R., izreći kazne zatvora od po devet mjeseci, izradio pisanu presudu kojom se prvostepena presuda preinačava tako što se prema okrivljenima odbija optužba zbog krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, zato što je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja”, saopštio je portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić. 

Kako navodi, sumnja se da je u službenu ispravu – zapisnik o vijećanju i glasanju unio neistiniti podatak da je vijeće donijelo odluku da je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja i da se optužba odbija, iako je znao kakvu odluku je vijeće donijelo i da je Krivičnim zakonikom Crne Gore propisano da krivično gonjenje ne zastarijeva za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, pa je tako okrivljenima L.B. i D.R. pribavio korist jer je onemogućio njihovu pravosnažnu osudu na kaznu efektivnog zatvora i nastupanje njenih pravnih posljedica.

“Okrivljenom se stavlja na teret i da je sa umišljajem podstreknuo okrivljenu S.M., zapisničarku u sudu, da u službenu knjigu unese neistinit podatak, pa je ona, prihvatajući nalog okrivljenog, bez znanja ostalih članova vijeća, u knjizi sjednica vijeća, u kojoj se vodi evidencija o svakoj sjednici vijeća, preko upisane odluke koju je donijelo vijeće, nanijela tečni korektor bijele boje, a preko njega svojeručno upisala da je vijeće donijelo odluku “da se odbije optužba zbog zastarelosti”, iako je znala da takva odluka nije donijeta”, dodaje Radonjić. 

Kako navodi, okrivljenoj se optužnim aktom stavlja na teret da je učinila krivično djelo falsifikovanje službene isprave, za koje je propisana kazna do pet godina zatvora.