Specijalno državno tužilaštvo utvrdilo je da nema dokaza da je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić imao namjeru da uhapsi premijera Zdravka Krivokapića ukoliko u Beogradu potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Ocijenjeno je da Katnić u ovom slučaju nije počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Predmet je formiran nakon što je premijer 10. juna, gostujući na TV Vijesti, izjavio da je glavni specijalni tužilac pripremao njegovo hapšenje ako potpiše Temeljni ugovor sa SPC u Beogradu. Ova izjava je od strane SDT-a tretirana kao usmena krivična prijava protiv Katnića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Predsjednik Vlade je 12. avgusta dao izjavu tim povodom, kada je saopštio da u potpunosti ostaje pri izjavi koju je dao u televizijskoj emisiji. Naglasio je da je to rekao nakon brojnih konsultacija koje je imao sa saradnicima sa kojim neposredno sarađuje, a koje opservacije su vršili s obzirom na veliku medijsku hajku koja se dešavala tih dana u junu, a odnosila se na nepotpisivanje Temeljnog ugovora, pa su iz tih razloga i neke takve informacije njemu bile dostupne. Imajući u vidu povjerenje koje ima u ljude sa kojima je razgovarao i koji su bili u njegovom neposredom okruženju, smatrao je da su te informacije tačne, iako su mu tada, a i sada, izgledale nevjerovatne. Tu informaciju je dobio od više sagovornika, pa je i zaključak na osnovu takvih informacija saopštio javnosti. Krivokapić je rekao i da nije dobio nijedan zvanični dokument od bilo koje institucije i od bilo koga iz neke institucije iz Crne Gore i inostranstva. S obzirom na brojnost kontakata koje ima, istakao je da ne može označiti bilo koga pojedinačno da je rekao da mu se sprema hapšenje.

U ovom predmetu saslušan je i Katnić, koji je negirao Krivokapićeve tvrdnje. On je kazao da ni kao građanin, ni kao GST u tom periodu nije imao saznanja da je predsjednik Vlade otputovao u Beograd radi potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC. Istakao je i da SDT nema zakonska ovlašćenja da preduzima bilo kakve radnje iz svoje nadležnosti na teritoriji tuđe države. Podsjetio je da Krivokapić uživa imunitet, što znači da bi za njegovo hapšenje bilo potrebno prethodno pribaviti odobrenje Skupštine Crne Gore. Katnić je podsjetio i da je za procesuiranje krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore, o kojima bi se u konkretnom slučaju jedino moglo raditi, nadležno isključivo Više državno tužilaštvo, čime se, kako je zaključio, dodatno i u potpunosti opovrgavaju navodi predsjednika Vlade Crne Gore.

– Katnić negira da je kao glavni specijalni tužilac pripremao navedeno hapšenje, a Krivokapić u datoj izjavi navodi da, s obzirom na brojnost kontakata, ne može označiti bilo koje lice pojedinačno da mu je dalo predmetnu informaciju, već da je to produkt zaključivanja iz više izvora i opservacija samog događaja, pa nalazim da nema osnovane sumnje da je K.M. izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz čl.416 st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, kao ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – piše u odluci koju je donijela specijalni tužilac Lidija Vukčević.

Policija i ANB bez podataka

U odluci SDT-a naglašeno je da u dopisu koji im je dostavljen iz Uprave policije stoji da taj organ ne raspolaže podacima i informacijama da je glavni specijalni tužilac pripremao hapšenje predsjednika Vlade Crne Gore u slučaju da je potpisao Temeljeni ugovor. Zbog toga nijesu dali niti su mogli dati takvu informaciju i obavještenje Krivokapiću. Iz dopisa ANB- a proizilazi da ni oni ne raspolažu podacima koje je Krivokapić iznio u televizijskoj emisiji.

– Tužiteljka Vukčević pojasnila je da su bitni elementi bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja iz čl. 416 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore da učinilac u svojstvu službenog lica protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja ili nevršenjem svoje službene dužnosti pribavi sebi ili drugom korist, drugom nanese štetu ili teže povrijedi prava drugog. Međutim, iz izjava Krivokapića i Katnića, kao i iz dopisa službi bezbjednosti nijesu se mogli potvrditi ti navodi, zbog čega je prijava odbačena – navodi se u odluci SDT-a.