U svakom gradu u Crnoj Gori gradi se, obnavlja ili je već završen proces unapređenja uslova za pružanje zdravstvene zaštite, a u toku su projekti i investicije u zdravstveni sistem čija je vrijednost više od 50 miliona eura.

To je saopštio ministar zdravlja Dragoslav Šćekić na događaju povodom godišnjice rada tog resora.

On je podsjetio da su u tom resoru na početku mandata, kao ključne reformske procese, definisali unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite za sve građane, poboljšanje uslova za rad svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu i stvaranje uslova za podizanje standarda zaposlenih.

„Naš imperativ je jačanje povjerenja u javni zdravstveni sistem. U obavljanju veoma složenog posla, rukovodili smo se razvojem otvorenog i dobro organizovanog resora, težeći uspješnom i odgovornom upravljanju, sa osnovnim ciljem da izgradimo kvalitetan, dostupan i održiv sistem zdravstva“, kazao je Šćekić.

Istakao je da su u resoru kojim rukovodi ponosni na višemilionske projekte i investicije koji su, kako je kazao, vidljivi na svakom koraku.

„U ovom momentu preko 50 miliona eura! U svakom gradu u Crnoj Gori gradi se, obnavlja ili je već završen proces unapređenja uslova za pružanje zdravstvene zaštite“, rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, sve je to bilo moguće zahvaljujući razumijevanju Vlade Crne Gore, na čelu sa premijerom Abazovićem, kao i podršci ministra finansija i svih kolega u izvršnoj vlasti, koji su shvatili neophodnost ulaganja u  zdravstveni sistem.

„Rezultat našeg zajedničkog zalaganja je budžet za zdravstvo od 386 miliona eura za ovu godinu, što je najveći iznos ikada izdvojen za ovu oblast u Crnoj Gori. Po prvi put dug Fonda za zdravstveno osiguranje je izmiren i iznosi nula eura“, rekao je Šćekić.

On je podsjetio postavljen kamen temeljac za tri klinike, navodeći da je za izgradnju klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju EU opredijelila 8,5 miliona eura, kao i da je obilježen početak gradnje Klinike za mentalno zdravlje.

„Vrijednost radova za igradnju i opremanje ove Klinike iznosi oko šest miliona eura, koji su obezbjeđeni iz kapitalnog budžeta. Pored savremenih uslova za liječenje odraslih, prvi put u Crnoj Gori, u okviru nove Klinike biće i odjeljenje za dječju i adolescentnu psihijatriju u kojem će postojati mogućnost hospitalizacije maloljetnih lica“, rekao je Šćekić.

Kazao je da je otvoreno šest novih, renoviranih i savremeno opremljenih jedinica Hitne pomoći, i to: u Podgorici, Plužinama, Gusinju, Ulcinju, Cetinju i Tuzima.

Govoreći o unapređenju životnog standarda zaposlenih u zdravstvu, Šćekić je podsjetio da su potpisani ugovori o izgradnji stanova za zdravstvene radnike u Pljevljima i u Podgorici.

„U Pljevljima će stambeno pitanje riješiti 80 zdravstvenih radnika iz Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja, koji su članovi stambene zadruge “Zdravstvo“, dok će u Podgorici oko 300. Takođe je potpisan Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnost sa predstavnicima Samostalnog sindikata zdravstva Crne Gore i Sindikata zaposlenih u zdravstvu kojim su otklonjene nepreciznosti iz prethodnog, a kojim nemedicinsko osoblje zaposleno u zdravstvenom sistemu  nije ostvarilo pravo na povećanje zarada od 12,50 odsto“, kazao je Šćekić.

Poručio je da će dostupan i kvalitetan zdravstveni sistem po mjeri građanina ostati cilj Ministarstva zdravlja, posjećajući da su na tom putu unaprijedili, izmijenili i donijeli nova normativna akta, među kojima Zakon o zdravstvenoj zaštiti, u koji su inkorporirane najbolje prakse, u korist pacijenta, ali i ljekara i ostalih zaposlenih u zdravstvu.

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović rekao je da je ispunjen dogovor koji su imali na početku da će zdravstvo biti u fokusu svih javnih politika Vlade i da za zdravstvo moraju da se nalaze najbolja rješenja.

„Poslije 40 i 50 godina u Crnoj Gori počele su da se grade klinike i drugi objekti koji su značajni za zdravstvo. Takođe smo obećali da neće nijedna opština, bez obzira na veličinu ili geografski položaj, biti izostavljena iz ciklusa investicija i to smo ispunili“, naveo je Abazović.

Posebno je naglasio važnim što Ministarstvo zdravlja nije zaboravilo na zdravstveni kadar.

„Možemo da imamo najsavremenije bolnice i objekte, ali ako ne budemo imali kadar da pruža usluge, sve će biti uzalud. Cilj je da poboljšamo materijalni status svakog zaposlenog unutar zdravstvenog sistema“, rekao je Abazović.

Poručio je da Crna Gora u 2023. godini mora imati novi koncept odgovaranja svim izazovima koji se tiču zdravstvene zaštite, ističući da je Ministarstvo zdravlja pokazalo da ima viziju.

Predsjednik Udruženja za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom, Vladislav Vujković, kazao je da činjenica da je neka bolest rijetka i da od nje boluje manji broj ljudi dovoljno govori koliko je teško obezbijediti za nju adekvatan lijek, tretman, medicinsku, psiho-socijalnu i pravnu pomoć.

„Vrlo često smo ranije na tom putu nailazili na zid, nerazumijevanje, nebrigu. Ali primjer oboljelih od jedne od najčešćih rijetkih bolesti – cistične fibroze dokaz je da u institucijama zdravstva, u prvom redu Ministarstvu zdravlja, rade ljudi spremni da pruže pomoć onima kojima je najpotrebnija“, rekao je Vujković.

Podsjetio je da su ih njihovo udruženje predstavnici Ministarstva zdravlja saslušali, uvažili njihove potrebe i zahtjeve, primjenjujući medicinske i naučne smjernice.

„Na sreću i zadovoljstvo svakog od 38 oboljelih od cistične fibroze, predstavnici Ministarstva zdravlja su stvorili mogućnost da najsavremenija terapija, koja je veoma skupa, bude dostupna svakom od njih. Na ovaj način omogućili ste našoj djeci da imaju normalan život i životni vijek i u njihovo ime, ali i njihovih porodica vam još jednom upućujem veliku zahvalnost“, istakao je Vujković.