Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i episkopi Joanikije i Atanasije, ocijenili su neustavnom i zlonamjernom ponudu predsjednika Mila Đukanovića i premijera Duška Markovića o obustavi primjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti do odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava. Današnje obraćanje Markovića vide kao politikantsku zloupotrebu ozbiljne teme pred najavljene izbore.

U reagovanju koje potpisuju koje potpisuju mitropolit Amfilohije, episkop budimljansko nikšićki Joanikije i episkop mileševski Atanasije navodi se da je istina da je sastanak održan, ali, kako se dodaje, njegovo zakazivanje je imalo svoju istoriju u kojoj se ne može jednostavno reći da je održan ”na poziv mitropolita Amfilohija sa episkopom Joanikijem”.

„Najpreciznije bi bilo reći da je inicijativu za sastanak na najvišem nivou, prije nastavka, od nas traženog, ekspertskog dijaloga, najprije dao sam premijer, a da je mitropolit predložio širi format tog sastanka. Od donošenja neustavnog i diskriminatornog Zakona o slobodi vjere ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, Mitropolija crnogorsko-primorska, kao i sve eparhije Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori imaju intenzivne kontakte i sastanke na svim nivoima: sa političkim partijama, pojedincima, ambasadama, civilnim sektorom, kao i brojnim međunarodnim institucijama. Javnost obavještavamo samo o onim sastancima koji su konstruktivni i doprinose istinskom i posvećenom dijalogu. A ovaj, nažalost, nije bio takav“, navodi se u reagovanju.

Iz MCP dodaju da su episkopi tražili prihvatanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjere ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je odavno predat Vladi u zvaničnim razgovorima našeg ekspertskog tima te da su tražili da se odobre boravišne dozvole jedom broju sveštenika.

„Ne možemo se saglasiti sa navodima premijera o ‘trajnoj opredjeljenosti’ vlasti da vode dijalog i traže zajednička i najbolja rješenja. Da je to tako, ovdje ne bi bilo nikakvoga spora. Upravo zbog izostanka takvog odnosa prema Pravoslavnoj Crkvi je i došlo do problema u kojem se nalazimo, a koji, saglasni smo u nečemu i sa premijerom, ”opterećuje ukupni društveni ambijent'“, dodaju iz MCP.

Ono što se, kako dodaju, iz razgovora jedino iskreno moglo zaključiti, to je ponuda režima, nekoliko puta i javno izrečena, da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori bude „dio rješenja“ na način što bi, valjda, trebalo da učestvujemo u ostvarenju političkog programa vladajuće partije i stvaranja partijske ”crkve” u Crnoj Gori.

„Za takav bezumni predlog, naravno, nikad neće imati sagovornika u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao ni u bilo kojoj istinskoj vjerskoj zajednici u svijetu. Upravo su takve ponude, a ne litije, koje su samo reakcija na nepravdu, one koje drastično smanjuju mogućnost uspješnog dijaloga i stvaraju ‘nerazumijevanje i konfrontacije’ u društvu“, dodaju iz MCP.

Neprihvatljivo je ističu, optužiti Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori za ”odbijanje dijaloga, a samim tim i mogućnosti da se pronađe održivo rješenje”, poslije, kako su kazali, njihovih višegodišnjih napora da uspostave institucionalni dijalog sa državnim vlastima, ne tražeći ništa drugo sem obezbjeđenja elementarnih ljudskih i vjerskih prava, koja su ugovorima potvrđena drugim tradicionalnim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori.

Ponudu Đukanovića i Markovića o obustavi primjene zakona do odluke Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, smatraju neustavnom, a time, kako dodaju, i zlonamjernom, i to, kao su kazali, iz više razloga.

„Prvo, ona predstavlja pokušaj državnih vlasti da skinu odgovornost sa sebe zbog donošenja neustavnog i diskriminatornog zakona. Drugo, Vlada nema mogućnost da obustavlja primjenu nijednog zakona i nema institucionalne mehanizme kojima bi mogla da garantuje da se zakon neće primjenjivati, jer je on u ovom trenutku sastavni dio pravnog poretka Crne Gore. Treće, Ustavni sud ima ovlašćenja po kojima je dosad mogao da pokrene ocjenu ustavnosti ovog nesrećnog Zakona. To je isto mogla da uradi Vlada, kao i poslanici vladajuće većine u Skupštini“, navodi se u reagovanju.

Iz MCP dodaju da taj sud nema rok u kojem bi trebalo da odluči o ustavnosti zakona.

„Za ovako važno pitanje nije nevažna činjenica da Ustavni sud trenutno nema predsjednika. Četvrto i možda najvažnije – u nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava nije ocjena ustavnosti i zakonitosti zakona i drugih propisa, već pojedinačnih akata, koji bi bili donijeti prilikom primjene zakona. Dakle, ovim je opet odbijen zahtjev naše Crkve da se dijalog vodi o promjeni zakona, čime je vlast pokazala da je suštinski ne interesuje argumentacija Crkve niti stručne i šire javnosti o neustavnosti i diskriminatornom karakteru određenih normi ovoga zakona“, navodi se u reagovanju.

Žao im je, kažu, što moruju konstatovati da naročito nakon izjave premijera Markovića, ni ovaj razgovor, niti ponude o obustavi primjene zakona, ne mogu shvatiti kao put do otvorenog i konstruktivnog dijaloga već, kako su kazali, „isključivo kao politikansku zloupotrebu jedne ozbiljne teme pred najavljene izbore“.