Na saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore o neprihvatanju izbjeglica iz Avganistana reagovalo je 15 Nevladinih organizacija i građanskih aktivista, zahtijevajući da MVP preispita svoju odluku i pruži pomoć izbjeglicama iz ove države.

– Osim pridruženja saopštenju Stejt Dipartmenta potrebno je preduzeti konkretne mjere podrške licima koja će napustiti svoj dom i tražiti zaštitu u drugoj državi. Međunarodne organizacije i crnogorska javnost razočarani su stavom Vlade Crne Gore da osim podrške kroz saopštenje ne pruži konkretnu podršku izbjeglicama iz Avganistana. Crna Gora mora ostati dosljedna dosadašnjoj podršci građanskom Avganistanu – ističe se u zajedničkom saopštenju.

Oni ističu da je potrebno da i sada djelujemo u skladu sa osnovnim načelima zaštite ljudskih prava i da ponudimo privremeni ili trajni smještaj za određeni broj osoba iz ove države, u skladu sa našim mogućnostima.

– Prethodno je potrebno da nadležni organi izvrše procjenu mogućnosti naše države te u odnosu na to organizuju dalje djelovanje. Podsjećanja radi, države regiona Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Hrvatska preduzele su konkretne korake i najavile da će prihvatiti određeni broj izbjeglica iz Avganistana. S obzirom na limitirane mogućnosti naše države potrebno je pružiti podršku onima kojima je u ovim okolnostima najviše potrebna, ovdje se prvenstveno misli na novinare/ke, lidere/kinje NVO sektora, građanske aktivniste/kinje, žene i djecu, pripadnike/ce LGBTI zajednice i druge zajednice koje su i u životnim okolnostima koje nijesu radikalne i ratne, u riziku od socijalne isključenosti ili socijalno isključene – naglašava se u reagovanju.                           

Prema informacijama sa kojima javnost trenutno raspolaže, veliki broj građana i građanki Avganistana u strahu od talibana napustio je svoj dom i želi zatražiti zaštitu u nekoj od država Evrope. Crna Gora je, poštujući međunarodno pravo a u odnosu na svoje kapacitete i mogućnosti, do sada bila sigurna tranzitna ruta za migrante, ali je i pružila sigurnost određenom broju lica koji su iz opravdanog straha za svoj život napustila matičnu državu.

– U cilju razvoja otvorenog i demokratskog društva tražimo od Vlade Crne Gore da revidira stav i da dozvoli da se za određeni broj izbjeglica iz Avganistana dozvoli prihvat u Crnoj Gori. Nejasan je stav u kojem se pružanje podrške dijeli na određene faze, jer za lica koja imaju opravdani strah za svoj život duži protok vremena može donijeti samo više negativnih posljednica. Stoga je potrebno da cjelokupno društvo reaguje blagovremeno kako bi se, onima koji to žele, pružila adekvatna podrška. Crna Gora je od 2010. godine do 16. septembra 2020. godine bila učesnik mirovne misije „Odlučna podrška“ i ISAF u Avganistanu. U toku desetogodišnjeg perioda u Avganistanu je boravilo 550 crnogorskih vojnika koji su nastojali da pruže podršku lokalnom stanovništvu na putu izgradnje mira i stabilnosti. Iako je u misijama učestvovao veliki broj država rezultati koji su postignuti nijesu dali dugoročan efekat. Ljudska prava u vjerski radikalizovanom društvu su ugrožena i ne daju pravo na bilo kakvu slobodu i različitost. U skladu sa navedenim, pozivamo Ministarstvo vanjskih poslova da preispita svoju odluku i da u  odnosu na kapacitete države, zajedno sa drugim institucijama, pruži pomoć izbjeglicama iz Avganistana – zaključuje se u saopštenju koje su potpisali Jelena Čolaković, v.d. izvršne direktorice Juventasa, Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje – CeMI, Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Kvir Montenegra, Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Biljana Zeković, izvršna direktorica SOS Podgorica, Ljiljana Raičević, izvršna direktorica Sigurne ženske kuće, Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Biljana Gligorović, programska direktorica Expeditio, Jovan Ulićević, izvršni direktor Asocijacije Spektra, Nataša Međedović, izvršna korodinatorka SOS za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Sabina Talović, izvršna direktorica Bona Fide Pljevlja, Aida Petrović, aktivistkinja ženskog i mirovnog pokreta, Olja Raičević, predsjednica Upravnog odbora NVO Ženski glasovi i Zenepa Lika, predsjednica društva dr Martin Scheinder Jacoby Association.