Amandmanima na Predlog zakona o energetici predviđeno je uvođenje postupka markiranja tečnih goriva naftnog porijekla, primjenom supstance na bazi nanotehnologije. Cilj ove mjere je jasan – suzbijanje nelegalne trgovine naftnim derivatima, jačanje kontrole nad prometom goriva i obezbjeđenje efikasnije naplate budžetskih prihoda kroz bolju naplatu akciza, saopštio je ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović.

Istovremeno, kako je dodao, markiranje doprinosi zaštiti potrošača, jer osigurava da se na tržištu nalaze isključivo derivati provjerenog porijekla i kvaliteta.

“Ova supstanca ne utiče na kvalitet goriva, ali omogućava preciznu identifikaciju njegovog porijekla prilikom kontrole”, naveo je Šahmanović.

Poručio je da ova mjera ni na koji način ne predstavlja opterećenje za građane.

“Naprotiv – ona je usmjerena na jačanje finansijske stabilnosti države, borbu protiv sive ekonomije i stvaranje fer tržišnih uslova za sve učesnike. Svjedočimo medijskim navodima i pritiscima, vezano za ovaj proces, pokušajima da se potpuno paušalni podaci neprofesionalno plasiranju javnosti, bez stvarnog utemeljenja, bazirajući se se na netačnim informacijama i nepotvrđenim laičkim procjenama, čak rekao bih, vrlo subjektivno i pristrasno od strane novinara. Zabrinjava i činjenica, da uprkos dobroj saradnji sa medijima i visokom nivou transparentnosti, ministarstvo nije dobilo niti jedan upit vezano za ovu temu, što smatram neophodnim, ukoliko želimo da javnost tačno i pravovremeno informišemo”, saopštio je Šahmanović.

Prema njegovim riječima, primjer netačnog informisanja javnosti su i tvrdnje o troškovima markiranja goriva koje su se pojavile u javnosti, a koje nemaju realno utemeljenje.

“Navodi o iznosima od sedam do 10 miliona eura godišnje, odnosno dva do 2,5 eurocenta po litru, nisu tačni. Za poređenje – cijena usluge markiranja u Srbiji iznosi oko trećinu jednog centa po litru, i ne postoji nijedan razlog da se u Crnoj Gori očekuju značajno veći troškovi, iako određeni tehnički izazovi postoje, posebno zbog strukture snabdijevanja gorivom drumskim saobraćajem. Ono što posebno želim da apostroforam je da troškove markiranja neće snositi građani, već naftne kompanije, dok će Vlada odluku o maksimalnoj cijeni usluge donijeti isključivo na osnovu detaljne analize troškovnih elemenata, uz punu transparentnost”, rekao je Šahmanović.

Podsjeća da je ova mjera jasno predviđena Fiskalnom strategijom Crne Gore za period 2024–2027, kao jedno od ključnih sredstava za unapređenje poreske discipline.

“Procijenjeni godišnji efekat iznosi 14 miliona eura, dok je u konzervativnom srednjoročnom okviru planiran prihod od 5 miliona eura godišnje”, dodao je Šahmanović.

Kaže da markiranje goriva nije novina, već da je riječ o provjerenoj praksi koju već primjenjuju mnoge zemlje, uključujući i zemlje regiona.

Šahmanović kaže da primjeri iz Srbije, gdje je sistem uveden još 2014. godine, pokazuju jasne efekte, odnosno da je 2014. godine rast prihoda od akciza 13,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, 2015. godine 4,8 odsto, a 2016. 13 odsto.

“Ova mjera je već bila predmet javne rasprave tokom pripreme prethodnih izmjena Zakona o energetici, planiranih još 2022. godine. Tada su prvi put predložene i odredbe koje se odnose na markiranje goriva. Ministarstvo rudarstva, zajedno sa Ministarstvom finansija, sprovodi ovaj proces pažljivo, stručno i u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, uvažavajući sve relevantne aktere”, kazao je Šahmanović.

Poručuje da Vlada i resor na čijem je čelu neće odustati od mjera koje uvode red, jačaju sistem i smanjuju prostor za sivu ekonomiju.

“Borba za zakonito, uređeno i odgovorno tržište je naš prioritet – uprkos pojedinim koordinisanim pokušajima da se javnost dovede u zabludu”, zaključio je Šahmanović.