exit, black friday ×

PV Informer

Ulogujte se / registrujte i pišite sa nama.

Prijavite se

Unesite Vaše korisničko ime i lozinku i budite aktivan učesnik sajta PV Informer... pišite, komentarišite i dijelite sadržaj

×




Biznis

PV Informer | objavljeno: | izvor: Analitika
Broj pregleda članka: 172

BDP sve veći, novčanici sve tanji, Vlada samo deklarativno za povećanje plata


BDP sve veći, novčanici sve tanji, Vlada samo deklarativno za povećanje plata

Vlade Srbije i Albanije su od ove godine, radi podsticanja rasta zarada, značajno podigle minimalne plate, dok se kod nas vode maratonski pregovori oko povećanja najnižeg minimalca u regionu, čiji se kraj ne nazire i u atmosferi koja ne obećava da će to toga doći...

Portal Analitika je krajem prošlog mjeseca objavila vijest, pozivajući se na zvanične Vladine podatke iz Programa ekonomskih reformi do 2021. godine, da su realne zarade lani, za period januar - novembar, bile za čak tri odsto manje nego 2017. godine.

Ova prvorazredna ekonomska vijest nije dobila zasluženi odjek u javnosti, iako imamo ekonomski paradoks da su plate opale u godini u kojoj je ekonomija(BDP) realno rasla po stopi od makar 4,1 odsto.

I to po najpesimističkijoj prognozi, budući da su stope rasta crnogorske ekonomije u prva tri kvartala u 2018. godine, prema MONSTAT-u iznosile respektivno 4,5; 4,9 i 5,0 odsto, što je među najvećim stopama privrednog rasta u Evropi.

Realne zarade na istorijskom maksimumu 201O. godine: Pedantni ekonomisti iz Centralne banke, su nešto ranije u Godišnjem izvještaju za 2017. godinu, poručili da su plate u 2017. godini bile niže za 0,1 odsto nego 2016. godine, uz ocjenu da su realne plate na istorijskom maksimumu bile daleke 2010. godine.

Podsjećanja radi, Bruto društveni proizvod (BDP) 2010. godine je iznosio 3,125 milijardi eura dok će 2018. godine, prema procjenama Ministarstva finansija, biti na nivou 4,604 milijardi eura.

Zašto u Crnoj Gori raste BDP, a padaju zarade, treba da objasni ekonomska struka (neće im biti lako), ali je golim okom vidljivo da Vlada praktično ne afirmiše politiku rasta prosječnih zarada.

Za razliku od zemalja okruženja, čije Vlade daleko snažnije podstiču rast plata konkretnim potezom - povećanjem minimalne zarade.

Kako se radi u zemljama okruženja: Tako su vlasti Albanije od početka ove godine, kako je uredno izvijestio Tanjug, podigle minimalnu zaradu sa 24.000 na 26.000 leka odnosno oko 211 eura. Ovu odluku mora da poštuje svako fizičko i pravno lice bez obzira da li je riječ o stranim ili domaćim poslodavcima.

Susjedna Srbija je od 1. februara, radi podsticanja rasta zarada, takođe značajno podigla minimalnu zaradu koja će iznositi od 220 eura do 240 eura u zavisnosti koliko mjesec ima radnih sati.

Tako je B92 objavio da minimalna cijena rada po satu u Srbiji od februara iznosi 155 dinara, što je 12 dinara više od prethodnog iznosa. Trenutno jedan euro vrijedi 118,27 dinara.

"U mjesecima u kojima se radi 168 sati minimalna zarada biće 26.040 dinara umjesto dosadašnjih 24.024. Onim mjesecima u kojima ima 176 radnih sati, umjesto 25.178 dinara minimalac će iznositi 27.280 dinara, dok će u mjesecima u kojima ima najviše radnih sati (184), na računu umjesto 26.312 dinara biti - 28.520 dinara", javio je B92.

U Crnoj Gori je godinama nazad minimalna zarada 193 eura, dakle značajno manja nego u Srbiji i Albaniji iako je prosječna plata kod nas (510 eura) veća nego u tim susjednim državama.

Prosječna plata u Srbiji je oko 427 eura (50.556 dinara), dok je u Albaniji oko 378 eura.

Pregovori u nedogled oko povećanja minimalca: Dok susjedi povećavaju mimimalac, kod nas se o toj temi priča godinama nazad  Minimalna zarada je bila tema na Socijalnom savjetu još u februaru prošle godine, a, podsjećanja radi, gotovo je prošlo tri godine od formalne inicijative za povećanje minimalne plate.

Potpisnik ovih redova, na Internetu nije uspio da nađe duže pregovore oko ove najznačajnije teme po standard zaposlenih. Naročito što minimalnu zaradu od 193 eura u Crnoj Gori prima oko 77.000 radnika. To sve navodi na zaključak da se pregovori oko minimalne zarade odugovlače, ili čak fingiraju. Uz deklarativnu spremnost socijalnih partnera, liše sindikata, da se to i ostvari.

Ministar rada Kemal Purišić kazao je prošle sedmice da postoji „ozbiljna zainteresovanost Vlade da se razgovara o povećanju minimalne zarade i da će do kraja februara imati završen rad na predlogu radne komisije“.

“Nadam se da ćemo do kraja prvog kvartala konstitusati taj predlog i uputiti ga na odlučivanje Vladi. Ono što ohrabruje je da u Vladi postoji ozbiljna zainteresovanost da se obje incijative ozbiljno razmotre i nadam se da se nađe neko rješenje koje bi išle u prilog obje inicijative“, naveo je Purišić, koji nije dao konkretan predlog za ubrzanje pregovora, budući da se ista priča vrti godinu dana.

Premijer pomenuo povećanja zarada u privatnom sektoru: S druge strane, premijer Duško Marković je bio konkretniji tokom prošlonedjeljnog razgovora sa crnogorskim privrednicima.

On je na sastanku zatvorenim za javnost, kako je saopšteno iz Vlade, „razgovarao i o neophodnosti povećanja zarada i poboljšanja uslova rada zaposlenih u privatnom sektoru i načinima na koji je to moguće ostvariti“.

Marković je tako postao prvi premijer koji je upozorio domaće poslodavce na nepovoljan položaj zaposlenih u tom sektoru, budući da je to nije bila značajna tema za većinu prethodnih vlada.

Takođe, u prilog socijalne odgovornosti, Vlada je pripremila predlog zakona o neradnoj nedjelji za trgovinske lance, što je svakako korak naprijed u poboljšanju nezavidnog položaja zaposlenih u privatnom sektoru. Ali i dalje problem ostaju plate koje stagniraju devet godina, uprkos velikom ekonomskom rastu koji, kako tvrde opozicionari, ide na ruku samo bogatim.

Rast plata mjera uspjeha: Vladi, koja je uljuljkana rekordnim rastom BDP-a, se ne mogu osporiti dobro vođenje makroekonomije, fiskalna diciplina, pad nezaposlenosti, pad broja ekstremno siramašnih, rigorozne mjere štednje i nikad veći Kapitalni budžet. Ali će se u drugoj polovini mandata, kada se uglavnom vuku popularni potezi, izvršnoj vlasti najviše cijeniti rast plata - ukoliko ga bude.

Novca u Crnoj Gori ima, budući da su depoziti u bankama, prije afere Atlas - IBM, dostigli rekordnih 3,5 milijardi eura, a kao što je već napomenuto - BDP je sa 3,125 milijardi eura prije devet godina skočio na 4,604 milijarde na kraju prošle godine.

S druge strane, slabo ko vjeruje u mogućnost povećanja plata u javnom sektoru, jer će javni dug, prema projekcijama, na kraju ove godine iznositi oko 70 odsto BDP-a, što je i najveća prepreka rastu državnih plata.

Vlada kao najefikasniji mehanizam za povećanje plata ima jednostavan potez-povećanje minimalca na 250 eura, uz još dvije poželjne mjere: smanjenje poreskog opterećenja rada, ali i mogućnost uvođenja neoprezivog dijela zarade, kako je to urađeno u BiH.




komentari:

  • Prikazuju se Facebook komentari


  • Prikazuju se PV Informer komentari

    Nema komentara za ovaj sadržaj! Budite prvi koji će postaviti komentar.


    Komentari na portalu PV Informer se objavljuju u realnom vremenu i portal se ne snosi nikakvu odgovornost za napisani sadržaj. Sve ne primjerene komentare možete prijaviti administratoru sajta i takvi komentari će biti uklonjeni.
    da bi ste pisali komentare potrebno je da se ulogujete




sadržaji iz kategorije:

Pretraga sajta


Pregleda Članaka za:

Mjesec dana: 447395


Sanovnik


avalon ltd, pljevlja, samsung, telefoni




Cijenovnik usluga pvinformer.me


Mali oglasi

infinity pljevlja