Zaposleni kojem poslodavac ne isplati zaradu može da naplati i zaradu i doprinose preko javnog izvršitelja uz pomoć obračunske liste, potvrdili su iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata.

Obračunska lista, koju je poslodavac dužan da izda zaposlenom i kada mu nije isplatio platu, po novom Zakonu o radu ima snagu izvršne isprave.

“Zaposleni će, ukoliko procijeni da iz bilo kojeg razloga može doći do blokade kod poslodavca, moći da pokrene postupak izvršenja radi naplate zarade i doprinosa”, kažu u sindikatu.

To znači da je dovoljno da obračunsku listu ponese javnom izvršitelju koji pokreće proceduru naplate.

“Ukoliko obračunska lista nije izdata, zaposleni treba da se obrati inspekciji rada, jer u tom slučaju poslodavac krši zakon i izlaže se visokim kaznama”, kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković.

Dok su u sindikatu zadovoljni ovim najnovijim rješenjem iz Zakona oradu, poslodavci smatraju da je problematično i da će povećati blokade.

Iz Unije poslodavaca Pobjedi su kazali da se problematičnost primjene ove norme odnosi na privredni i javni sektor.

“Sigurni smo da će se to najprije pokazati kod poslodavaca iz javnog sektora. Opšte je poznato da većina lokalnih uprava ima dugogodišnje probleme sa prihodima i finansiranjem poslova iz svojih nadležnosti, a naročito sa isplatom obaveza po osnovu zarada, čime se posredno problemi prenose i na državu. O stanju u privredi, odnosno malim i srednjim preduzećima je suvišno govoriti, posebno kada znamo da iz mjeseca u mjesec, već godinama, broj blokiranih privrednih društava stagnira ili raste”, kazali su iz UPCG.

Ovakva norma, smatraju, može dovesti do blokade računa kada poslodavac, zbog problema koje ima u redovnom radu, može ugroziti i čitavo poslovanje, te time u još nepovoljniju situaciju dovesti i same zaposlene.

“Ona može dovesti i do određenih zloupotreba, na primjer u situacijama kada je zarada već isplaćena da je obračun krivotvoren i slično, jer prigovor ne odlaže izvršenje, a postupak pred sudom, radi ispravljanja „grešaka”, može biti dug i skup – što i praksa pokazuje. Takođe, svima su poznati slučajevi nesavjesnog postupanja pojedinih izvršitelja”, ističu poslodavci, koji prepuštaju vremenu da pokaže efekte ovakvog zakonskog rješenja i potvrdi da li su njihovi argumenti opravdani.

Naime, Unija poslodavaca je još u radnoj grupi za izradu novog zakona o radu bila protiv ovakvog rješenja, koje su podržali predstavnici sindikata i Vlade.

“Obračun zarada je i po tadašnjim zakonskim rješenjima imao snagu vjerodostojne isprave, a zaposleni su imali mogućnost i mehanizme da zaštite svoja prava preko Inspekcije rada, Poreske uprave, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i suda”, navode iz UPCG.

Poznato je, dodaju, da UPCG insistira na punoj primjeni zakona i izvršavanja svih obaveza prema zaposlenima, posebno jer znaju da su oni kojima se zarade ne isplaćuju u teškoj situaciji.

“Treba imati u vidu da su zaposleni do sada izuzetno rijetko koristili postojeće mehanizme za naplatu potraživanja po osnovu zarada. Konkretno, u takve postupke su najčešće ulazili tek kada je prestanak radnog odnosa kod konkretnog poslodavca bio u najavi ili je do njega došlo (iz bilo kog razloga), ili kada bi prešli kod drugog poslodavca. Zato je naš stav i bio da je problem u tome što zaposleni ne koriste prava i mehanizme zaštite koji im stoje na raspolaganju, a ne nedostatak pravne zaštite, što ne može i ne smije biti razlog za uvođenje rigidnijih rješenja koja mogu izazvati problem širih razmjera”, ističu iz Unije poslodavaca.

MBA: Ozbiljni poslodavci daju i platu i listu

Iz Montenegro biznis alijanse su kazali da je i do sada svaki ozbiljan odgovoran poslodavac zaposlenom davao na vrijeme i platu platnu listu.

“Dobro je da se u zakonu precizira i definiše svaki aspekt bitan za poslovanje preduzeća, koji afirmiše obostrano povjerenje poslodavaca i zaposlenih. Vjerujemo da je i do sada, prije donošenja ovog zakona, svaki ozbiljan poslodovac izdavao obračun zarade zaposlenom”, kaže menadžerka MBA Bojana Kalezić.

Vjerujemo, takođe, kaže ona, da će svi odgovorni poslodavci i u narednom periodu nastaviti s takvom praksom, čime se obezbjeđuje sigurnost eventualne, naknadne naplate potraživanja zaposlenih.