U toku jučerašnjeg dana na uličnoj rasvjeti kod osnovne škole „Boško Buha“ primjećena je roda. Roda u svim ljudskim civilizacijama predstavlja pozitivan simbol u ljudskom postojanju. Ostaje da se nadamo da će roda u Pljevljima biti znak oživljavanja grada i pojačanog nataliteta. Od davnina se vjerovalo da rode donose sreću, plodnost i prosperitet porodici. Zato su ih ljudi ohrabrivali da se gnijezde na njihove domove, i čak su im gradili gnijezdo na svojim domovima nadajući se da će ga izabrali i ostati sa njima. Ostaje da se nadamo da ova roda nije zalutala i da je na mjestu gdje postoji nada za bolje sjutra.

Roda je poznata ptica selica dugih nogu, dugog vrata i dugog kljuna. Zbog veličine, ponašanja i gniježđenja blizu ljudskih naselja, najčešće na krovovima kuća postoji mnogo mitova, simbola i vjerovanja u raznim kulturama koji su povezani sa rodama. Vjekovima su rode povezivane sa bebama i porodicom, a i danas se još uvek prikazuje roda koja nosi zavežljaj sa novorođenčetom srećnim roditeljima.

U egipatskoj mitologiji duša osobe, koja se nazivala ba, je obično predstavljana rodom sa ljudskom glavom. Egipćani su povezivali migratorno ponašanje rode sa odlaskom i povratkom duše čovjeka koji spava. Vjerovali su i da duša može da se vrati u tijelo umrle osobe, jer je to bio njen pravi dom. Povratak rode značio je povratak duše, trenutak kada osoba može ponovo da oživi.

Grčka i rimska mitologija prikazuju rode kao modele roditeljske privrženosti. Vjerovalo se da rode ne umiru od starosti, već lete do ostrva, gdje dobijaju izgled ljudi.

Roda je sveti simbol Junone, rimske boginje ognjišta i kuće. U grčkoj mitologiji rode su povezane sa krađom beba. Pigmejka Gerana, žena izuzetne ljepote je prezirala grčke bogove, a naročito Artemidu i Heru. Da bi joj se osvetila Hera je pretvorila Geranu u rodu. Otada je jedina briga Gerane bila da vrati svoju bebu i zato se borila sa Pigmejima.

U nordijskoj mitologiji, ali i mnogim drugim, roda predstavlja porodične vrijednosti. Rode su bile simbol vjernosti i monogamnog braka, jer se vjerovalo da par roda ostaje zajedno cijeli život.

Na Dalekom istoku roda je bila simbol besmrtnosti, zbog vjerovanja da doživi duboku starost. Tako legenda kaže da nakon 600 godina roda samo pije, a ne jede više, i da je potpuno crna kada napuni 2000 godina.

U zapadnim kulturama bijela roda simboliše rađanje djeteta. Legenda da roda donosi bebe vjerovatno je nastala u severnoj Evropi, zato što se rode vraćaju nakon devet meseci. To se povezuje i sa povratkom roda u proljeće, vrijeme buđenja i obnove prirode, ali i sa povezanošću rode i vode, koja često simboliše žensku energiju, i takođe je simbol obnove, preporoda i stvaranja. Briga roda za svoje mlade, u njihovim visokim gnijezdima stvorila je rasprostranjen simbol rode koji se povezuje sa roditeljskim staranjem.

Naziv roda u mnogim jezicima ukazuje na vezu između rode, bebe i majke i povezuje se sa materinstvom. Hebrejska riječ za rode je ekvivalentna za riječ ljubazna majka. Riječ roda na srpskom jeziku potiče od crkvenoslovenske riječi jerodij, čije je porijeklo iz grčke reči erodiós, ekvivalentne za riječ majka-ljubav.