Demokratska kandidatkinja Kamala Haris i njen republikanski rival Donald Tramp ciljaju istorijski uspjeh na predsedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama. Haris se nada da će postati prva žena izabrana za predsednicu, dok Tramp pokušava da postane drugi bivši predsednik u istoriji SAD koji će osvojiti drugi mandat nakon prethodno izgubljenih izbora, nakon što je to 1892. godine uspio Grover Klivlend.
Napetost je porasla kada su prijetnje bombama uznemirile biračka mesta u ključnim državama Džordžiji, Arizoni i Mičigenu. Zvaničnici su saopštili da nijedna prijetnja nije bila ozbiljna, ali su pojedina birališta u Džordžiji i Arizoni bila prinuđena da produže radno vrijeme kao mjeru predostrožnosti.
Kongresni izbori, koji se održavaju paralelno, takođe su na prekretnici. Dok Republikanci osvajaju ključna mjesta u Senatu, Demokrate su fokusirane na zadržavanje kontrole, što će zahtijevati pobjedu u tradicionalno republikanskim državama poput Ohaja i Montane. Izgledi za Demokrate u Predstavničkom domu pokazuju određeni preokret, što bi moglo ugroziti postojeću republikansku većinu.
Uz sve to, u deset država birači odlučuju o dodatnim pitanjima kao što su zaštita prava na abortus, povećanje minimalne zarade i legalizacija marihuane, kao i borba protiv pristrasnog crtanja izbornih okruga.
Televizija Foks njuz je objavila da je Donald Tramp pobijedio u Pensilvaniji koja nosi 19 elektorskih glasova.
To je i treća kolebljiva država koja je pripala Trampu nakon što je prethodno pobijedio u Sjevernoj Karolini i Džordžiji.
Prema Foks njuzu, Tramp sada ima 267 elektorskih glasova i nedostaje mu još tri za pobjedu.
Republikanac Donald Tramp je trenutno u prednosti nad kandidatkinjom demokrata Kamalom Haris u svim preostalim ključnim saveznim državama, a list Njujork tajms procjenjuje da on ima 93 odsto šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD.
Od sedam ključnih, „kolebljivih“ država u kojima je ishod neizvjestan, za Nevadu još nema podataka, a Tramp je pobijedio u Sjevernoj Karolini i u Džordžiji, a u ostalima vodi. Prema podacima agencije Asošiejted pres, Tramp ima prednost u sve tri države takozvanog „pojasa rđe“ koje su mu 2016. donijele pobjedu na izborima – Pensilvaniji, Mičigenu i Viskonsinu, ali broj obrađenih glasova i razlika između kandidata ne dozvoljavaju proglašenje pobjednika.
(Beta, Ne.V.)
I televizija Foks njuz je objavila da je Tramp pobijedio u Džordžiji koja nosi 16 elektorskih glasova.
To je druga kolebljiva država koja je pripala Trampu nakon što je prethodno pobijedio u Sjevernoj Karolini.
Foks njuz navodi da Tramp sada ima 248, a Kamala Haris 216 elektorskih glasova.
Prije 45 minuta – 06:49h
Kamala Haris,potpredsjednica SAD i kandidatkinja demokrata za predsjednicu SAD neće se obraćati večeras po američkom odnosno jutros po srednjeevropskom vremenu.
Sedrik Ričmond, čovjek uz vrha njene kampanje je kako prenosi Si en en (CNN) rekao da će se ona obratiti sjutra po američkom vremenu.
„Još imamo glasova za prebrojavanje. Još uvijek imamo države u kojima još nijesu proglašeni rezultati“, rekao je on.
Njegova najava dolazi nakon što CNN prognozirao da će bivši predsjednik SAD Donald Tramp pobijediti u dvije ključne države Sjevernoj Karolini i Džordžiji.
Ričmond je rekao da će nastaviti da se bore „kako bi se osiguralo da se svaki glas računa“.
Televizija Si en en (CNN) objavila je da je Donald Tramp pobijedio i u Džordžiji koja nosi 16 elektorskih glasova.
To je druga kolebljiva država koja je pripala Trampu nakon što je prethodno pobijedio u Sjevernoj Karolini.
CNN navodi da Tramp sada ima 246 elektorskih glasova od 270 koliko je potrebno za pobjedu.
Kolebljive države, odnosno one u kojima je situacija neizvjesna su Džordžija, Sjeverna Karolina, Viskonsin, Pensilvanija, Nevada, Arizona i Mičigen. Sve ostale, prema anketama, ubjedljivo su naklonjene demokratama ili republikancima.
06:10 Smanjuje se razlika među kandidatima
Tramp sada ima 230, a Haris 182 elektorska glasa.
06:05 Haris odnijela pobjedu u saveznoj državi Havaji
Kandidatkinja Demokrata uvećala je broj elektorskih glasova na 169 nakon prebrojavanja glasova sa Havaja.
05:55 Tramp povećava prednost
Broj elektorskih glasova republikanskog kandidata uvećan je na 230 nakon prebrojavanja glasova iz Nebraske. Za pobjednu na predsjedničkim izborima potrebno je 270, pa iako je Tramp u prednosti, stvari i dalje mogu da se preokrenu nakon objavljivanja glasova u preostalim državama.
05:50 Trampova prednost u jugoistočnim i srednjim državama
Tramp vodi sa 227 osvojenih elektora, dok Haris ima 165. Iako Tramp ima prednost, borba se nastavlja jer još nijesu riješene ključne države. Republikanski kandidat je osvojio mnoge republikanske države, uključujući Teksas (40 elektora), Floridu (30), Ohajo (17) i Sjevernu Karolinu (16). Osvojio je i Kentaki, Indijanu, Tenesi i druge. Njegov uspjeh u ovim državama ključan je za njegovu prednost.
Haris ima jaku podršku u državama poput Kalifornije (54 elektora), Njujorka (28) i Ilinoisa (19). Pored toga, pobijedila je u Masačusetsu, Merilendu i Vašingtonu, što joj pomaže da ostane u igri.
05:45 Odluka pada u „swing“ državama
Iako Tramp vodi, sve će zavisiti od preostalih „swing“ ili tzv. kolebljivih država, kao što su Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, koje mogu da odrede konačan ishod.
05:40 Okasio-Kortez osigurava četvrti mandat u Kongresu
Zastupnica Aleksandrija Okasio-Kortez, najistaknutija članica progresivnog „Squada“ u Predstavničkom domu, pobijediće na ponovnim izborima, kako predviđa CNN, u rivalstvu nad republikankom Tinom Forte i obezbjeđujući četvrti mandat u Kongresu.
Okasio-Kortez, koja ima 35 godina, prvi put je izabrana 2018. godine i postala je vjerovatno najprepoznatljivije lice američke ljevice. U posljednjim godinama, takođe se sve više uskladila sa nacionalnom Demokratskom partijom, postavši pouzdana predstavnica za predsednika Džoa Bajdena i potpredsjednicu Kamalu Haris.
Ova mala promjena kursa za socijalistkinju iz Bronksa izazvala je frustracije kod nekih na lijevoj strani, naročito onih koji kritikuju politiku Bajdenove administracije prema Izraelu, ali Okasio-Kortez i dalje uživa ogromnu popularnost među progresivcima.
05:25 Raste podrška Haris
Odnos broja elektorskih glasova među kandidatima sada je 211 za Trampa naspram 153 za Haris.
05:20 Tramp premašio 200, Haris pobijedila u Kaliforniji
Tramp vodi sa 211 elektora. On je osvojio brojne ključne savezne države, među kojima se izdvaja Teksas sa 40 elektorskih glasova, a slede Florida (30), Ohajo (17) i Džordžija (16). Tramp je takođe osvojio manje države poput Južne Dakote (tri), Sjeverne Dakote (tri) i Vajominga (tri), što ukazuje na njegovu dominaciju u jugozapadnim i centralnim djelovima zemlje.
S druge strane, Haris sada ima 145 elektora. Njoj je pripalo nekoliko važnih i velikih saveznih država, uključujući Kaliforniju, koja sa svojih 54 elektora predstavlja ključnu stepenicu na putu do pobjede. Osim Kalifornije, Haris je osvojila i Njujork (28 elektora), Ilinois (19 elektora), kao i Kolorado (10 elektora). Važno je napomenuti da je Haris takođe pobijedila i Vašingtonu D.C. i drugim tradicionalno demokratskim saveznim državama, što joj omogućava stabilnu osnovu za dalji rast podrške.
05:10 Tramp vodi, ali još nije gotovo…
Tramp vodi u Džordžiji sa 51,1% glasova naspram 48,2% koliko je osvojila Haris, prema podacima dostupnim nakon prebrojavanja 90% glasova. Međutim, CNN-ov analitičar Džon King upozorava da bi, prema iskustvu sa izborima 2020. godine, moglo doći do postupnog preokreta u korist demokrata kako budu brojani preostali glasovi.
Naime, tokom izbora 2020. godine, Tramp je u Džordžiji u početku imao značajnu prednost, vodeći sa više od 240.000 glasova i više od 15 procentnih poena. Do ponoći je još imao solidnu prednost od gotovo 10 procentnih poena. Međutim, kako su dolazili glasovi poslati poštom, prednost Trampa je počela opadati. Do podneva sljedećeg dana, Bajden je smanjio Trampovu prednost na manje od dva poena, a do petka je uspio da preuzme minimalnu prednost, pobijedivši na kraju sa 11.779 glasova prednosti, što je predstavljalo razliku od samo 0,3 procentna poena.
King je naglasio da, iako Tramp ima prednost u Džordžiji, ne treba isključiti mogućnost preokreta, s obzirom na to da još postoji matematička šansa za pobjedu Haris, ukoliko brojanje glasova ode u korist Demokrata.
04:55 Tramp vodi sa 195 elektora, Haris osvojila 91
Na osnovu najnovijig rezultata, Donald Tramp, kandidat Republikanske stranke, vodi sa ukupno 195 elektora. Njegove ključne pobjede uključuju države poput Teksasa (40 elektora), Floride (30 elektora), Ohaija (17 elektora) i Kentakija (osam elektora). Pored toga, Tramp je osvojio nekoliko drugih država, uključujući Indijanu (11 elektora), Alabamu (devet elektora) i Misuri (10 elektora).
S druge strane, Kamala Haris, kandidatkinja Demokratske stranke, za sada ima 91 elektorski glas. Njene pobjede uključuju Masačusets (11 elektora), Njujork (28 elektora), Ilinois (19 elektora) i Kolorado (10 elektora). Takođe je osvojena i Vašington D.C. (tri elektora) te nekoliko manjih država poput Vermonta, Delavera i Rod Ajlenda.
04:30 Za Haris glasali obrazovani, za Trampa oni bez diplome
Politički analitičar Vil Dženingz objavio je najnovije podatke prema kojima je Haris osvojila rekordnu podršku diplomiranih birača na predstojećim izborima. Prema izlaznim anketama, obrazovna polarizacija među američkim biračima i dalje je u porastu, a diplomirani birači su u najvećem broju dosad podržali Haris.
Dženingz je za Sky News objasnio da obrazovni faktor sve više postaje ključni indikator političkih preferencija, s naglaskom na to da su diplomirani birači tradicionalno skloniji progresivnim kandidatima poput Haris.
S druge strane, Tramp, koji je u 2016. godini osigurao značajnu podršku bijelaca bez fakultetske diplome, sada se suočava s padom popularnosti u ovoj grupi. Iako je podrška Trampu u ovom segmentu i dalje prisutna, izlazne ankete pokazuju minimalan pad podrške među onima koji nemaju fakultetsku diplomu u odnosu na izbore 2020. godine.
04:15 Tramp vodi sa 172 elektora, Haris zaostaje s 81
Prema sadašnjim rezultatima, Donald Tramp vodi sa 172 elektorska glasa, dok je Kamala Haris osvojila 81 elektorski glas.
Tramp je ostvario pobjede u nekoliko ključnih država, uključujući Kentaki (osam elektora), Floridu (30 elektora), Teksas (40 elektora), Ohajo (18 elektora) i mnoge druge. Ukupno, Tramp je osvojio značajan broj država, uključujući Zapadnu Virdžiniju, Alabamu, Oklahomu, Misisipi i Južnu Karolinu, dok je najviše elektorskih glasova dobio u Teksasu, sa 40 elektora.
S druge strane, Kamala Haris osvojila je 81 elektorski glas. Neke od država u kojima je pobijedila uključuju Masačusets (11 elektora), Merilend (10 elektora), Ilinois (19 elektora) i Njujork (28 elektora).
04:10 Tramp pobjeđuje i u Montani
Montana je takođe među zemljama u kojima Tramp odnosi pobjedu, projekcija CNN-a. U ovoj saveznoj državi u igri su bila četiri elektorska glasa.
Tramp je 2020. godine takođe trijumfovao u Montani. Posljednji demokratski predsednički kandidat koji je osvojio Montanu bio je Bil Klinton 1992. godine.
04:00 Tramp pobjeđuje u Luizijani
Tramp prema projekciji CNN-a osvajaju Luizijanu. Ova savezna država dodjeljuje osam elektorskih glasova, koji će doprinijeti Trampovoj trci za ponovni ulazak u Bijelu kuću. On je već ostvario značajnu podršku u Luizijani, koju je osvojio i 2020. godine, iako je na tim izborima generalno poražen od aktuelnog predsednika Džoа Bajdena.
Ovaj rezultat potvrđuje i njegovu dosadašnju snagu u južnim delovima SAD-a, gdje se očekuje ključna uloga Luizijane u predstojećem izbornom ciklusu.
03:40 Haris pobjeđuje u Njujorku
Potpredsjednica Kamala Haris pobijediće u Njujorku, prema projekciji CNN-a.
U Njujorku je u igri 28 elektorskih glasova. Na izborima 2020. predsjednik Džo Bajden osvojio je ovu saveznu državu i pobijedio na opštim izborima.
03:20 Tramp preuzeo značajnu prednost u elektorskim glasovima
Na temelju najnovijih rezultata američkih predsjedničkih izbora, Donald Tramp vodi s ukupno 154 elektora, dok Kamala Haris ima 30 elektora. Za pobjedu na izborima potrebno je osvojiti 270 elektora.
Tramp je ostvario pobjedu u nizu ključnih država, uključujući Floridu, koja nosi 30 elektora, i Teksas sa čak 40 elektora. Osim ovih dviju značajnih država, Tramp je osigurao i elektorske glasove u Kentakiju (osam), Indijani (11), Zapadnoj Virdžiniji (četiri), Tenesiju (11), Alabami (devet), Oklahomi (sedam), Misuriju (10), Južnoj Karolini (devet), Arkanzasu (šest), Južnoj Dakoti (tri), Sjevernoj Dakoti (tri) i Vajomingu (tri).
Kamala Haris, s druge strane, za sada je pobijedila u nekoliko manjih, uglavnom demokratskih uporišta, uključujući Masačusets (11), Merilend (10), Vašington D.C. (tri), Vermont (tri) i Delaver (tri), čime je prikupila ukupno 30 elektorskih glasova.
Rezultati još uvek pristižu, ali sadašnjaprednost u elektorskim glasovima jasno ide u prilog Trampovoj kampanji.
03:10 Biračka mjesta zatvorena u još 15 saveznih država, uključujući Arizonu i Mičigen
U 21h po istočnom vremenu, i posljednja biračka mjesta se zatvaraju u još nekoliko država.
Pored nekoliko ključnih trka za Senat i Predstavnički dom, birači u Arizoni, Koloradu, Južnoj Dakoti i Nebraski takođe odlučuju o mjerama vezanim za pravo na abortus.
Države u kojima su upravo zatvorena biračka mesta su Arizona, Kolorado, Ajova, Kanzas, Luizijana, Mičigen, Minesota, Nebraska, Novi Meksiko, Njujork, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Teksas, Viskonsin i Vajoming.
Nakon što je nezavisna senatorka Kirsten Sinema objavila da se neće kandidovati za reizbor, Republikanci u Arizoni nominovali su Kari Lejk, blisku saradnicu bivšeg predsjednika Donalda Trampa, koja je tijesno izgubila na izborima za guvernera 2022. godine. Smatra se blago favorizovanom protiv demokratskog predstavnika Rubena Gallega.
Takođe se ponavlja trka iz 2022. između republikanske predstavnice Ajove, Marijanet Miler-Miks, i demokratske advokatice i profesorke Kristine Bohanan. Očekuje se da će ovog puta borba biti neizvesnija nego prije dvije godine u 1. okrugu. U međuvremenu, republikanski predstavnik Zak Nan traži drugi mandat u 3. okrugu, nakon što je 2022. preokrenuo rezultat za manje od jednog procenta.
Sedmi kongresni okrug Mičigena predstavljao je jednu od najkonkurentnijih, a ujedno i najskupljih izbornih trka u zemlji u poslednjim trima izbornim ciklusima. Okrug je ponovo u žestokoj borbi između demokratskog kandidata Kurtisa Hertela i republikanskog Toma Bareta.
Senatorska trka u Mičigenu između demokratske predstavnice Elise Slotkin i republikanca Majka Rodžersa takođe se oblikuje kao jedna od najneizvjesnijih – trka koja bi mogla da odredi kontrolu nad Senatom.
Više država će odlučivati o amandmanima vezanim za abortus, uključujući Arizonu, Kolorado i Nebrasku. U Nebraski postoji i suprotstavljena mjera koja bi zabranila abortus. U Arizoni su na glasačkom listiću i druge mjere koje bi zahtijevale partijske primarne izbore, dozvolile niže plate za radnike koji primaju napojnice i omogućile lokalnim i državnim organima da hapse migrante. Kolorado ima mjeru za uvođenje glasanja po rangiranju, dok bi amandman u Ajovi zahtijevao da birači budu državljani SAD.
02:55 Tramp vodi sa 105 elektora, Haris prikupila 30
Prema sadašnjim rezultatima američkih predsjedničkih izbora, republikanski kandidat Donald Tramp prikupio je 105 elektorskih glasova, dok demokratska kandidatkinja Kamala Haris za sada ima 30 elektora. Za pobjedu je potrebno osvojiti ukupno 270 elektorskih glasova.
Tramp je odnio pobjedu u državama Kentaki (osam elektora), Indijana (11), Zapadna Virdžinija (četiri), Florida (30), Tenesi (11), Alabama (devet), Oklahoma (sedam), Misuri (10), Južna Karolina (devet) i Arkanzas (šest), čime je osigurao značajan broj elektorskih glasova.
S druge strane, Haris je pobijedila u Masačusetsu (11 elektora), Merilendu (10), Vašingtonu D.C. (tri), Vermontu (tri) i Delaveru (tri).
Prve brojke pokazuju prednost Trampa u ključnim državama, ali konačni ishod izbora zavisiće od rezultata u preostalim saveznim državama.
02:45 Republikanci preuzimaju senatsku fotelju u Zapadnoj Virdžiniji
Republikanci su uspjeli da preuzmu senatsku fotelju u Zapadnoj Virdžiniji, prema projekcijama CNN-a, što predstavlja ključnu promjenu u ravnoteži moći u američkom Senatu. Guverner Džim Džastis, koji je bio kandidat za ovu poziciju, naslijedio je penzionisanog Džoa Menčina, koji je prethodno bio demokratski senator, a zatim postao nezavisni političar. Ova promjena daje Republikancima dodatne šanse da preuzmu kontrolu nad gornjim domom Kongresa.
U drugim senatskim trkama, očekuje se da će republikanski kongresmen Džim Benks postati novi senator iz Indijane, čime će biti očuvana republikanska većina u toj državi. Senatori Rik Skot iz Floride i Marša Blekburn iz Tenesija, koji su već na funkcijama, takođe bi očekivano mogli da osvoje novi mandat, dok će demokrate u Senatu zadržati svoje fotelje u Konektikatu, Masačusetsu i Rod Ajlendu, gdje će se ponovo birati Kris Marfi, Elizabet Voren i Šeldon Vajthaus. Takođe, nezavisni senator Berni Sanders, koji sarađuje sa Demokratama, biće ponovo izabran.
Iako se predviđa da će Republikanci ostvariti određene uspjehe u senatskim trkama, demokrate i dalje drže veoma tihu većinu u Senatu. Od 34 senatske fotelje koje su na izborima ove godine, demokrate brane 20, dok republikanci brane 13.
U međuvremenu, trke u Predstavničkom domu Kongresa su u velikoj mjeri izjednačene. Prema podacima sa sajta Inside Elections Demokrate su favorizovane u 208 trka, dok su Republikanci favoriti u 212. Sa svega 15 neizvjesnih trka, moguće je da nijedna stranka neće ostvariti veliku većinu u narednoj godini.
02:30 Tramp pobjeđuje u Arkanzasu
Birališta u Arkanzasu zatvorena su u 20:30 po istočnom vremenu, a prema projekciji CNN-a, bivši predsjednik Donald Tramp pobijedio je u ovoj saveznoj državi. Tramp je osvojio šest elektorskih glasova, što doprinosi njegovoj trci za predsjedničku nominaciju.
U posljednjih 30 godina, od završetka mandata Bila Klintona kao guvernera, Arkanzas je postao čvrsto republikanska država. Republikanci imaju potpunu kontrolu nad državnom vladom, kao i cjelokupnu kongresnu delegaciju.
02:15 Tramp pobjeđuje na Floridi
Kandidat Republikanske stranke i nekadašnji predsednik Donald Tramp pobijediće na Floridi, projekcija je CNN-a.
Na Floridi je na raspolaganju 30 elektorskih glasova. Potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova za pobjedu na predsjedničkim izborima 2024. godine.
Tramp je 2020. osvojio Floridu, dok je predsjednik Džo Bajden pobijedio na opštim izborima.
Iako je Florida nekada bila ključno bojno polje s veoma tijesnim izborima, postala je dosljednije republikanska u državnim i saveznim izborima.
02:00 U 20 sati po istočnom vremenu, birališta se zatvaraju u nekoliko država, među kojima je i ključna državu na bojnom polju, Pensilvanija, ali i Florida, gdje je u igri veliki broj elektorskih glasova.
Broj elektorskih glasova u državama u kojima se glasanje završava u isto vrijeme:
– Alabama: 9
– Konektikat: 7
– Delaver: 3
– Distrikt Kolumbija: 3
– Florida: 30
– Ilinois: 19
– Mejn: 4
– Merilend: 10
– Masačusets: 11
– Misisipi: 6
– Misuri: 10
– Nju Hempšir: 4
– Nju Džersi: 14
– Oklahoma: 7
– Pensilvanija: 19
– Roud Ajlend: 4
– Tenesi: 11
Kandidatima za predsjednika potrebno je najmanje 270 elektorskih glasova za pobjedu na izborima.
Pensilvanija je najvažnije bojno polje na izborima 2024. godine. I Kamala Haris i Donald Tramp fokusirali su se na 19 elektorskih glasova ove države kao centralne u svojim putevima ka pobjedi.
Tramp je 2016. postao prvi Republikanac koji je osvojio Pensilvaniju još od vremena Džordža Buša 1988. godine, pobijedivši sa razlikom od nešto više od 44.000 glasova. U 2020. godini, Džo Bajden, rodom iz Pensilvanije, osvojio je ovu državu sa razlikom od nešto više od 80.000 glasova.
Pročitajte još