Porodice stradalih iz voza u Štrpcima će Skupštini Crne Gore uputiti Rezoluciju o Štrpcima. Ona, kako su kazali, sadrži uglavnom zahtjeve koje su i do sada saopštavali.

Povodom 29 godina od otmice i ubistva 20 putnika iz voza u stanici Štrpci, rodbina otetih i prijatelji danas su u Bijelom Polju, položili cvijeće kod spomen obilježja “Sat života”.

Sjećanjem želimo da iskažemo poštovanje i javni znak, da stradale ne možemo i nećemo zaboraviti, nauštrb činjenici da za njih i njihove porodice nije urađeno gotovo ništa, ako se izuzme spomenik u Bijelom Polju, istako je u ime porodica stradalih Demir Ličina.

„O zločinima u Štrpcima se govori samo na dan obilježavanja godišnjice, što posebno boli članove porodica i rodbinu otetih. Danas, nakon 29 godina od zločina,još uvijek nije razriješeno što se tačno dogodilo tog 27. februara 1993. godine, pod kojim okolnostima se desilo i ko je sve znao za mogućnost da će zločin biti počinjen“, saopštio je Ličina.

On je podsjetio da je do sada osuđen jedan počinioc a jedan priznao krivicu, čime su porodice stradalih nezadovoljne jer se sudski procesi razvlače a o tome porodice nijesu uopšte informisane.

„Što se tiče statusa porodica stradalih, to je tek posebno tamna priča ovog društva. Za svih 29 godina, osam porodica koje i dalje žive u Crnoj Gori je dobilo pomoć od Vlade Crne Gore u ukupnom iznosu od 17.000 eura. Dakle, u prosjeku 2.000 eura po porodici”, podsjetio je Ličina.

Porodice stradalih su odlučne da se obrate Skupštini Crne Gore sa dokumentom ”Rezolucija o Štrpcima”, pri čemu su, kako su naveli ”otvoreni za svaku reakciju na tekst Rezolucije koja bi bila bolja za porodice“.

Ona, kako je kazao, sadrži uglavnom zahtjeve koji su i do sada saopštavani.

Zahtjevi su kako je sopštio Ličina sljedeći: „traganje i osuda za učesnike i nalogodavce ovog zločina, potraga za posmrtnim ostacima žrtava, čuvanje sjećanja na počinjeni zločin, materijalna potpora porodicama žrtava kako bi izašle iz stanja društvene i socijalne izolacije a u koje su dovedene činom zločina, nalaženje pravnog mehanizma za dodjeljivanje statusa civilnih žrtava rata porodicama, kao i moralnu obavezu države Crne Gore, prema porodicama, jer je u svemu ovome reagovala sa zakašnjenjem, iako i to podcrtavam, država Crna Gora nije odgovorna za ovaj zločin, ali je odgovrna za svoje gražane, bez obzira na njihovo ime“.