Crna Gora, ako se vodimo Ustavom, definisana je kao građanska država. Da je politička stvarnost daleko od onoga što piše u najvišem pravnom aktu pokazuje se od izbora do izbora.

Građani u najvećem broju glasaju za partije koje zastupaju nacionalne interese i one opstaju decenijama, dok građanske partije u izbornim utakmicama konstano ostvaruju loše rezultate.

Lider Preokreta Srđan Perić smatra da partije pridjev građanski koriste samo kao ukras i bez stvarne primjene poštovanja vladavine prava, slobode, ravnopravnosti i meritokratije, i da zbog toga i gube podršku.

Političke partije koje zastupaju građanski koncept ne prolaze dobro na izborima, a poslednji lokalni izbori u Nikšiću to samo potvrđuju. Pokret Evropa sad, koji se svrstava u red građanskih partija, osvojio je u toj opštini svega pet mandata, a Građanski pokret URA ostao je ispod cenzusa. Sa druge strane, Demokratska partija socijalista, koju njeni članovi nazivaju državotvornom i dio je takozvanog crnogorskog bloka, ne bilježe značajan pad ni nakon što je prešla u opoziciju na državnom nivou 2020. godine. Na nikšićkim izborima DPS je dobio najviše glasova, a slijede ih partije okupljene u koaliciji „Za budućnost Nikšića“, nekadašnji Demokratski front, koja zastupa interese srpskog dijela stanovništva. I u drugim opštinama slična je situacija oko podjele glasova i mandata, ali i na državnom nivou. Pored crnogorskih i srpskih opcija, na političkoj sceni decenijama opstaju i partije koje predstavljaju manjinske narode. Bošnjačka stranka i albanske partije dio su vladajuće većine u gotovo svima sazivima parlamenta i uglavnom imaju predstavnike u izvršnoj vlasti.

Đukanović gušio građansko društvo

Kako je ocijenio Pavićević, za bilans u korist nacionalnih partija nakon svakih izbora u Crnoj Gori postoje dva uzroka, a jedan je izraženi osjećaj pripadnosti nacionalnoj zajednici velikog broja građana.

– Drugi se odnosi na djelovanje DPS-a i Mila Đukanovića, koji je u periodu svoje pune moći zagovarao radikalne političke ideje kojima se Crna Gora suštinski udaljavala od principa građanskog društva – kazao je Pavićević.

Po mišljenju profesora političkih nauka Vladimira Pavićevića, to što su u građanskoj državi dobre izborne rezultate ostvaruju partije koje zagovaraju ostvarenje interesa nacionalnih zajednica nije paradoksalno.

– Jedna od karakteristika država i društava koja su građanska upravo je tolerantnost u odnosu na nacionalne, vjerske i druge kolektivne raznovrsnosti. Dakle, građanska država ne zabranjuje i ne sprečava pojedince i organizacije da rade na ostvarenju svojih zajedničkih i posebnih kolektivnih prava. To znači da nije nikakva vrsta paradoksa to što u građanskoj državi imamo rasprostranjene grupne zahtjeve, ili, u ovom slučaju, dobre izborne rezultate političkih stranaka koje zagovaraju ostvarenje interesa pojedinih nacionalnih zajednica – kazao je Pavićević za „Dan“.

Vjeruje, ipak, da, uprkos trenutnoj raspodjeli mandata među partijama, građanske stranke imaju budućnost ukoliko njihovi predstavnici budu agilni u zagovaranju svog sistema ideja, vjerovanja, vrijednosti i mišljenja.

– Politika je polje stalnog takmičenja između ljudi koji zagovaraju različite ideologije i uspješan si onoliko koliko si ubjedljiv u zagovaranju svog sistema ideja. Očigledno je da predstavnici građanskih stranaka nisu dovoljno ubjedljivi u svom djelovanju – smatra Pavićević.

Da građanske partije imaju budućnost saglasan je i Perić. Kako je ocijenio, to najviše zavisi od njih samih – koliko su spremne da priznaju gdje griješe, koliko iskreno komuniciraju sa građanima i koliko stvarno žive ono što pričaju.

– Ljudi sve više uviđaju razliku između onoga što političari govore i onoga što rade. Građanske partije, koje bi, po definiciji, trebalo da se bore za ravnopravnost, slobodu, vladavinu prava i meritokratiju, nerijetko to koriste kao ukras – bez stvarne primjene. Zato gube podršku. Danas gotovo sve partije, bez obzira na to kako se zovu, žele samo jedno – vlast. Ideologija im služi kao sredstvo da dođu do nje. I kad ljudi to prepoznaju i gubi se povjerenje – kazao je Perić za „Dan“.

Kako ističe, Ustav jasno kaže da je Crna Gora građanska država, što znači da svi građani moraju imati jednak pristup institucijama, bez obzira na bilo koju vrstu pripadnosti. U stvarnosti, ukazuje Perić, situacija je drugačija.

– U praksi se sve više osjećaju pritisci da se država dijeli po etničkoj liniji. Iako mnogi to ne kažu otvoreno, djelovanjem to pokazuju. Na kraju, čvrsto stojim na stavu da je građanski koncept – gdje se čovjek vrednuje po znanju, sposobnosti i kvalitetu – najpošteniji i najzdraviji za jednu zajednicu. Ali, on mora da se dosljedno primjenjuje, ne samo da se priča o njemu. Ako ga sami ne budemo branili i živjeli, ne može opstati. To nije lak put, ali je, uvjeren sam, jedini koji vodi ka društvu u kojem svako ima jednaku šansu da uspije. I zato ga vrijedi braniti – zaključio je Perić.