Pravilnikom o mjerama zaštite na radnom mjestu Ministarstva rada i socijalnog staranja propisane su minimalne mjere zaštite na radnom mjestu za poslodavca i zaposlenog. Pravilnikom je propisano da radovi na otvorenom prostoru pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama, kada je temperatura iznad 36 stepeni Celzijusovih, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra od društvenog značaja – kazao je inspektor za zaštitu na radu Zlatko Popović dodajući da rezultati kontrola ne pokazuju da je na terenu veliki broj zaposlenih koji rade na visokim temperaturama i da se poslodavci drže propisanih pravila.

Pravilnik

Kako je objasnio, Pravilnikom o mjerama zaštite na radu na privremenim i pokretnim gradilištima je definisano: ,,Radovi na otvorenom prostoru pri nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili drugim uticajima, brzini vjetra većoj od 36 km/h, ekstremno niskim spoljnim temperaturama, kada je temperatura ispod -15 stepeni ili pri ekstremno visokim spoljnim temperaturama kada je temperatura iznad 36 stepeni, ne treba da se obavljaju, osim u slučajevima ozbiljne, neposredne i neizbježne opasnosti, kada su ugroženi ljudski životi i materijalna dobra.

Popović preporučuje da radovi na otvorenom prostoru na visokim spoljnim temperaturama treba da se obavljaju u skladu sa propisima, standardima, aktom o procjeni rizika, posebnim uputstvima za bezbjedan rad na radnom mjestu i preporukama izdatim od strane organa državne uprave nadležnog za poslove rada ili organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

– Na terenu nije veliki broj zaposlenih koji rade na otvorenom pri ekstremno visokim temperaturama, a pogotovo ne rade puno radno vrijeme. Tehnologija gradnje na gradilištima ne pogoduje betoniranju na tako visokim temperaturama i radovi se uglavnom izvode u unutrašnjosti objekta – kazao je Popović dodajući da ipak kad se prilikom inspekcije utvrdi da se u ovim uslovima izvode radovi na otvorenom, inspektori djeluju preventivno i poslodavce upućuju na propise i preporuke.

Kada su u pitanju propisi i preporuke, Popović je naglasio da se po Pravilniku poslodavcima preporučuje, da zaposleni ne rade u periodu od 11 do 16 časova ukoliko proces rada to dozvoljava, a ako nije moguće prekinuti rad poslodavci su dužni da preduzmu sve mjere zaštite i zdravlja na radu.

– Potrebno je preraspodijeliti radno vrijeme u onim djelatnostima u kojima je to moguće, tako da se poslovi obavljaju prije i poslije ekstremno visokih temperatura. To podrazumijeva prekid rada u određenom vremenskom periodu, dok traju visoke temperature i nastavak rada nakon normalizacije atmosferskih prilika, uz nadoknadu vremena u kome se nije radilo – kazao je Popović i dodao da treba organizovati i rad po smjenama, uvoditi dodatnu radnu snagu, praviti češće pauze uz obezbjeđivanje velike količine vode i bezalkoholnih napitaka…

– Potrebno je izvršiti osposobljavanje zaposlenih za pružanje prve pomoći, omogućiti zaposlenima da tokom odmora (pauze) mogu skinuti sredstva i opremu za ličnu zaštitu na radu. Takođe, treba obezbijediti odgovarajući prostor, gdje zaposleni mogu da se sklone od sunca i odmore i izvršiti aklimatizaciju zaposlenih na uslove pri visokim temperaturama – objasnio je Popović.

Takođe, naglašava da pored osposobljavanja za bezbjedan i zdrav rad, poslodavac treba da upozna zaposlene sa simptomima bolesti prouzrokovanih visokim temperaturama.

– Potrebno je da obavezno daje informacije o rizicima po zdravlje i život zaposlenih pri izlaganju visokim temperaturama. Isto tako, treba da upoznaje zaposlene sa opasnostima uzimanja ljekova koji onemogućavaju ili usporavaju aklimatizaciju – istakao je Popović.

Oprema

Za rad na visokim temperaturama, kako je dodao, potrebno je obezbijediti i posebnu opremu, prije svega ljetnja odijela, kape, marame i sl.

– Radnici treba da nose laganu, svijetlu i komfornu odjeću od prirodnih materijala. Takođe, treba da nose kape, marame ili lagane šešire širokog oboda za glavu koje prekriva i vrat, ukoliko zaposleni nije obavezan da nosi sredstvo i opremu za ličnu zaštitu glave – preporučuje Popović.

On tvrdi da poslodavci postupaju u skladu sa mjerama preventivnog nadzora, tako da nije bilo kazni po ovom pitanju.

– Poslodavci uglavnom poštuju mjere zaštite na privremenim i pokretnim gradilištima, a u slučaju nepoštovanja ili neotklanjanja nepravilnosti po nalogu

inspektora, preduzimaju se mjere i radnje u skladu sa zakonskim ovlašćenjima – izdaju se prekršajni nalozi za novčane kazne, podnose se zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka, donose se rješenja o otklanjanju nepravilnosti, a u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje donose se rješenja o zabrani rada – poručio je na kraju Popović.