Počeli smo sa četiri krave, danas imamo 15 rasnih i 80 ovaca. Od nepunih stotinu kilograma sira, koliko smo proizvodili prije pola decenije, došli smo do gotovo tone mjesečno. I to ne bilo kakvog, nego onog najboljeg – pljevaljskog – kaže Radisav Mrdak iz Kosanice. 

Domaćin jednog od najvećih porodičnih gazdinastava na sjeveru je najveći proizvođač pljevaljskog sira, koji je od 2017. zaštićeni crnogorski proizvod. Iako sire cak 1.000 kilograma, Radisav za prodaju ne brine.

„Pljevaljski sir je nadaleko poznat i na cijeni. I da imam više, prodao bih“, kaže zadovoljno.

Kosanica je živopisna visoravan na putu Pljevlja – Đurđevića Tara – Žabljak, udaljena 25 kilometara od Pljevalja. Mrdak je proizvodnju pokrenuo na porodičnom imanju koje je naslijedio od oca, što mu je olakšalo da započne posao. Iako je riječ o porodičnom biznisu, koji Radisav održava sa suprugom Biljanom i sinovima Filipom (18) i Stevom (13), tokom ljeta mora da angažuju dodatne radnike, jer je posla mnogo, na imanju površine od gotovo 60.000 hektara.

„U proizvodnji radi moja familija, supruga i sinovi. Ljeti, kad je sezona, platimo dodatnog radnika, ali inače radimo porodično. Sir uglavnom prodajemo hotelima na sjeveru, ali i trgovinama u Podgorici gdje imamo stalne kupce. Kupci su i turisti koji dolaze često baš zbog sira, sve do kraja oktobra“, priča Mrdak.

IPARD

Zadovoljan je vrijedni domaćin prihodima.

„Ko hoće može da zaradi i solidno živi. Na početku je prihod bio znatno manji, sada je mnogo veći, trostruko rekao bih. Biznis smo počeli tako što smo koristili IPARD 2 i IPARD 1 kreditna sredstva. Prva sredstva koja smo dobili, 4.000 eura, iskoristili smo za izgradnju štale, nakon čega smo od države i od Ministrarstva poljoprivrede dobili kredit od oko 30.000 eura kroz te fondove. Koristili smo potom i kredite da bismo osavremenili mehanizaciju, a planiramo i dodatnu kupovinu za mehanizaciju, tako da čekam javni poziv Ministarstva poljoprivrede, kako bismo ponovo aplicirali za kredit“, kaže Mrdak.

Na ideju da koristi sredstva iz IPA fondova kako bi unaprijedio biznis Mrdak je, kaže, došao nakon razgovora sa Savjetodavnom službom ministarstva poljoprivrede. Tada je, zahvaljujuci IPA fondovima počeo sa biznisom koji danas porodici obezbjeđuje pristojan život.

„Prvi put smo aplicirali za novac iz IPA fodnova prije skoro pet godina, i odmah smo dobili sredstva. Naravno, trebalo je da dostavimo biznis plan, bila je potrebna i hipoteka, ali smo imali dovoljno imanja i šume tako da su nam odobrili kredit“, navodi Mrdak.

ŠIRENJE POSLA

Vrijedni domaćin planira da proširi biznis, nada se da će do avgusta dobiti sertifikat od Ministarstva poljoprivrede za proizvodnju organskog sira. U tom slučaju bi bio jedini proizvođač takvog bijelog mrsa na sjeveru zemlje.

Kako bi se bliže upoznao o načinu proizvodnje, Mrdak je imao priliku da – zahvaljujući Ministartsvu poljoprivrede – otputuje u studijsku posjetu Italiji i Francuskoj, gdje se uglavnom proizvodi organska hrana. To mu je, kaže, pomoglo u realizaciji ideje.

„Sada treba da apliciramo za dobijanje sertifikata za proizvodnju organskog sira. To je za nas veliki izazov, jer, znate, organski sir bi trebalo da bude skuplji. Međutim, trzište je malo. U Crnoj Gori je vrlo teško ljude navići na organske proizvode, dok je u Italiji i Francuskoj u prodavnicama dominantna organska hrana“, priča Mrdak.

Na imanju proizvodi samo organske žitarice, kojima hrane životinje.

„I za to su potrebna velika sredstva, tako da ćemo aplicirati opet za fondove. Nabavili smo sve što je potrebno za proizvodnju, a nadamo se da ćemo u avgustu dobiti i sredstva kako bismo mogli da kupimo nove mašine, jer su ove kojima raspolažemo starije“, rekao je Mrdak.

Sa dobijanjem sredstava iz IPA fonodova, Mrdak, kaže, nije imao problema, iako napominje da procedure mogu biti i komplikovane i duge.

„Moraju da se ispune određeni uslovi, da proizvođač ima dovoljno zemlje, da je upisan u registar poljoprivednih proizvođača. Ovim putem apelujem na ministarstvo da izađu ljudima u suret, da nam olakšaju posao, što bi se moglo postići time da opština bude garant za naš biznis. Sada je slučaj da je za dobijanje kredita potrebna hipoteka na nepokretnost tri puta veća od vrijednosti kredita. To bi mogla biti barijera“, smatra Mrdak.

Apeluje i na nadležne da zimi pomognu mještanima sela u cišcenju puteva, kako bi mogli bolje plasirati svoje proizvode.

Radisav Mrdak ipak ne krije da je uz IPA fondove razvio biznis koji mu je omogućio pristojan život i ostanak na selu.

„Ta sredstva su nam mnogo pomogla. Veoma sam zadovoljan, to daje volju za rad i uspjeh. Zahvaljući fondovima razvili smo veliki biznis, i želimo da razvijamo i dalje“, kazuje Mrdak.

PODRŠKA

Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju kako će nastaviti da pomažu poljoprivrednike na sjeveru, te da je podrška crnogorskoj poljoprivredi iz godine u godinu sve veća.

Kroz Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2014- 2020. odnosno IPARD II program, poljoprivrednicima su, kako kažu, na raspolaganju značajna sredstva podrške. Crna Gora je krajem 2017. godine završila proces akreditacije za IPARD program i dobila ovlašćenje za upravljanje sa 39 miliona eura, sredstava EU. Tokom prošle godine objavljena su dva javna poziva – za bespovratnu podršku investicijama u primarnu proizvodnju i preradu, nakon kojeg su pristigla 434 zahtjeva poljoprivrednih proizvođača. Do sada je potpisano 20 ugovora za podršku preradi, ukupne vrijednosti investicija od 11,8 miliona eura i očekivanom bespovratnom podrškom od oko 4,9 miliona.

Kada je o procedurama za apliciranje riječ, kažu da su usaglašene sa partnerima iz Evropske unije.

„Pokušali smo i smatramo da smo uspjeli da kriterijume prilagodimo karakteristikama crnogorske poljoprivrede. Veliki broj aplikacija podnijetih kroz prve javne pozive je potvrda tome. Takođe, trudimo se da kroz različite obuke, savjetodavne poslove, sastanke sa poljoprivrednim proizvođačima, objasnimo čitav proces apliciranja i dobijanja podrške. Izazova i uskih grla uvijek ima, ali buduci da IPARD nije samo projekat Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja već kompletne Vlade, reagujemo preventivno i uklanjamo barijere za realizaciju programa“, objasnili su u ministarstvu.

IRF KREDITI

Radisav Mrdak je primijetio da prilikom apliciranja problem može biti obezbjeđivanje sredstava za realizaciju investicije. U ministarstvu kažu da i za to postoji rješenje.

„Princip kod IPARD-a je da se investicija mora predfinansirati i kompletno realizovati, a nakon toga se vrši povraćaj sredstava od 50 do 70 odsto u zavisnosti od mjere i vrste investicije. U tom smislu imamo kvalitetnu saradnju sa Investiciono-razvojnim fondom – IRF, sa kojima faktički na dnevnom nivou sarađujemo, kako bi se poljoprivrednicima obezbijedilo kvalitetno i povoljno finansiranje“, zaključili su iz ministarstva.

Radisav Mrdak kaže da će proširiti posao. Osim proizvodnje organskog sira, planira da proširi stočni fond, a ako dobiju sredstva iz IPA fondova, napraviće nove objekte na imanju…

Za Radisava Mrdaka i njegovu porodicu nema zime.

Objavljeno: 14.07.2019.