Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp dogovorili su juče ograničeno 30-dnevno primirje koje se odnosi na energetske infrastrukturne ciljeve u Ukrajini, dok će pregovori o širem mirovnom sporazumu početi “odmah”, saopštila je Bijela kuća.

Putin je naredio ruskoj vojsci da obustavi napade na energetska postrojenja, navedeno je u saopštenju Kremlja, nakon telefonskog razgovora dvojice lidera. Međutim, ruski predsjednik nije pristao na širu američku inicijativu o 30-dnevnom primirju, koju je Ukrajina već izrazila spremnost da sprovede.

Ruski predsjednik je izrazio zabrinutost da bi takvo primirje moglo biti iskorišćeno da se Ukrajina mobilizuje i dodatno naoruža, saopštio je Kremlj. Putin je takođe naglasio da bi svaki dogovor o okončanju sukoba zahtijevao prekid svake vrste vojne i obavještajne pomoći Ukrajini.

Ruski predsjednik je od Trampa zatražio prekid zapadne pomoći Ukrajini. “Ruska strana je istakla niz ključnih tačaka u vezi sa efektivnom kontrolom mogućeg prekida vatre duž cijele linije kontakta, potrebom okončanja prinudne mobilizacije u Ukrajini i ponovnim naoružavanjem ukrajinskih oružanih snaga”, navodi se u saopštenju Kremlja.

Tramp je sinoć, razgovor sa Putinom ocijenio kao “produktivan” i kazao da su “mnogi elementi mirovnog sporazuma razmatrani uključujući činjenicu da su hiljade vojnika ubijene, i da bi i predsjednik Putin i predsjednik Zelenski željeli da tome dođe kraj”. “Proces je sada u punoj snazi i na snazi, i nadamo se da ćemo, zarad čovječanstva, uspješno obaviti posao”, kazao je Tramp i dodao “radićemo brzo kako bismo postigli potpuni prekid vatre.”

U saopštenju Bijele kuće navodi se da će pregovori o primirju u Crnom moru, kao i o potpunijem prekidu sukoba i trajnom mirovnom sporazumu, odmah početi na Bliskom istoku. Međutim, u saopštenju nije precizirano da li će Ukrajina biti pozvana na te pregovore, navodi Rojters.

Nije jasno da li će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristati da zaustavi napade svoje vojske na rusku energetsku infrastrukturu. Od početka ruske invazije 2022. godine, Ukrajina se borila protiv mnogo većeg susjeda izvođenjem napada dronovima i raketama duboko na teritoriji Rusije, uključujući energetske objekte. Ti napadi, koje Moskva naziva terorizmom, omogućili su Kijevu da održi pritisak na rusku ekonomiju.

Mada je Bijela kuća juče pozdravila vijest o postizanju ograničenog primirja, činjenica da Putin nije pristao da u potpunosti na 30 dana obustavi napade mogla bi otežati napore za ubrzavanje pregovora o potpunom okončanju rata, ocjenuje “Politiko”.

Tramp je takođe nagovijestio da bi trajan mirovni sporazum mogao uključivati teritorijalne ustupke Ukrajine i kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje.

“Gardijan” piše da će Evropa vjerovatno biti nevoljna da prihvati uslov o potpunom prekidu vojne pomoći Zapada jer Velika Britanija i Evropska unija ubrzavaju napore za isporuku novih paketa vojne pomoći Kijevu što je prije moguće. Evropski lideri strahuju da bi takav dogovor mogao stvoriti scenario u kojem bi se Rusija ponovo naoružala da ponovo napadne Ukrajinu nakon završetka primirja, dok bi Ukrajina ostala bez mogućnosti da se adekvatno pripremi za odbranu, navodi britanski list.

Razgovori dvojice lidera dolaze u trenutku kada je Izrael nastavio napade na Hamas u Gazi, ugrožavajući krhko primirje, koje je djelimično postignuto uz posredovanje Trampovog izaslanika ranije ove godine. To, kako ističe Rojters, dodatno ističe teškoće u postizanju trajnih primirja u dugotrajnim sukobima.

Približavanje američkog predsjednika Putinu od njegovog povratka u Bijelu kuću u januaru izazvalo je zabrinutost među tradicionalnim američkim saveznicima.

Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc i francuski predsjednik Emanuel Makron izjavili su sinoć u Berlinu da Ukrajina može da računa na nastavak vojne pomoći. “Obojica se slažemo da Ukrajina može da računa na nas, da Ukrajina može da računa na Evropu i da je nećemo iznevjeriti”, rekao je Šolc.

“Nastavljamo da podržavamo ukrajinsku vojsku u njenom ratu otpora ruskoj agresiji”, rekao je Makron i dodao da najavljeni prekid vatre na ukrajinsku energetsku infrastrukturu treba da bude “provjerljiv”.

Šolc je primirje u napadima na energetsku infrastrukturu Ukrajine nazvao važnim prvim korakom, ali je naglasio da sljedeći korak mora biti potpuni prekid vatre.

Makron je ponovio potrebu za uključivanjem Ukrajine. “Od prvog dana zagovaramo mir, ali on se ne može postići bez učešća Ukrajine u pregovorima.”

Ukrajina i njeni zapadni saveznici već dugo opisuju rusku invaziju na Ukrajinu kao imperijalističku otimačinu teritorije, dok je Zelenski optužio Putina da namjerno odugovlači rat.

Zelenski, koji je juče stigao u Finsku kako bi razgovarao o podršci ove NATO članice Ukrajini, poručio je da suverenitet Ukrajine nije predmet pregovora i da Rusija mora da se povuče sa okupiranih teritorija. Takođe je upozorio da se Moskva neće zaustaviti na Ukrajini ako joj se dozvoli da zadrži osvojene oblasti.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen upozorila je juče da je Rusija masovno povećala kapacitete svoje vojne industrije, pripremajući se za “budući sukob sa evropskim demokratijama”.

Britanski premijer Kir Starmer razgovarao je sa Trampom kasno u ponedjeljak i naglasio da svi moraju zajedno raditi kako bi Ukrajina bila u najjačoj mogućoj poziciji za postizanje pravednog i trajnog mira, saopštio je njegov portparol.

Rusija je 2014. godine zauzela poluostrvo Krim od Ukrajine, a nakon invazije u februaru 2022. godine preuzela je veći dio četiri istočne ukrajinske oblasti. Sveukupno, Rusija sada kontroliše oko petinu teritorije Ukrajine.

Putin je izjavio da je poslao trupe u Ukrajinu jer je postepeno širenje NATO-a ugrozilo bezbjednost Rusije. Takođe je zahtijevao da Ukrajina odustane od ambicije da se pridruži zapadnom vojnom savezu.

Putin je takođe rekao da Rusija mora zadržati kontrolu nad ukrajinskom teritorijom koju je osvojila, da bi zapadne sankcije trebalo da budu ublažene, kao i da bi Kijev trebalo da održi predsjedničke izbore.