Novi direktor Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kadriohirurg dr mr sc. Aleksandar Radović kazao je za „Dan“ da se protiv KCCG „trenutno vodi 28 postupaka po tužbama zbog ljekarske greške“.

​On je istakao da „tu cifru treba imati na umu u svjetlu činjenice da doktori KCCG godišnje, u prosjeku, ostvare milion i po kontakata sa pacijentima“. Radović je prije nekoliko mjeseci stupio na funkciju direktora, a ovo je prvi intervju koji je dao nekom mediju.

• Zbog čega ste od DRI tražili da urade reviziju poslovanja KCCG i da li Vam je poznato kada je posljednji put rađena eksterna revizija?

– Prema dostupnim informacijama, Državna revizorska institucija je posljednji put prije osam godina izvršila eksternu reviziju poslovanja KCCG. U arhivi KCCG nema izvještaja DRI i u sazanju smo da taj dokument nikada nije ni dostavljen. Kao što smo i ranije saopštili, KCCG se početkom aprila ove godine obratio Državnoj revizorskoj instituciji s namjerom da dobije smjernice od referentne ustanove kako bismo poslovanje uskladili sa svim relevantnim zakonskim propisima.

• Koji su to ključni problemi koje ste uočili u poslovanju ustanove i u dijelu pružanja zadravstvenih usluga građanima?

– U okvirima kadrovskih, smještajnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta kojima raspolažemo, KCCG nastoji da posluje u najboljoj mogućoj mjeri i da pruži adekvatnu i kvalitetnu medicinsku zaštitu građanima Crne Gore.

• Koliko se pacijenata trenutno nalazi na listi čekanja i gdje je najduža? Šta ste preduzeli povodom ovog problema?

– Najopterećenije grane medicine su kardiologija, reumatologija, endokrinologija, a duže se čeka na ortopedske operacije, elektivne operacije digestivne hirurgije i određene radiološke procedure. Kada je riječ o rješavanju problema sa listom čekanja na ambulantne preglede, informišemo Vas da se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, koje vrši koordinaciju između primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora, radi na novoj strategiji zakazivanja pregleda. Pacijenti će se, kako je plan, sortirati u određene grupe što će, vjerujemo, povećati transparentnost i uticati na skraćenje liste čekanja. Razmatra se i uvođenje čet bota za obavještavanje pacijenata KCCG o terminima zakazanih pregleda, kao i mogućnost da pacijent, u slučaju da bude spriječan da dođe na pregled u zakazanom terminu, isti otkaže i tako svoj termin ustupi drugom pacijentu. Oko 30 odsto zakazanih pacijenata KCCG ne dolazi na zakazani pregled, što predstavlja ogroman broj propalih termina. Kada je riječ o listama čekanja na operativne zahvate, moramo istaći da je ključni problem nedostatak operacionih sala. U KCCG se zbrinjava kompletna traumatologija Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Zete i Tuzi, ali i svih drugih gradova koji u svojim bolnicama nemaju traumatologiju. S obzirom na to da ortopedija posjeduje samo jednu operacionu salu, trenutno je nemoguće kontrolisati elektivni program koji se odnosi na ugradnju kukova, proteza, koljena i artroskopskih procedura. Zato planiramo hitnu izgradnju operacione sale koja će pripadati Klinici za ortopediju i traumatologiju kako bismo zbrinuli pomenute pacijente. Na taj način očekujemo da ćemo u znatnoj mjeri smanjiti listu čekanja za operacije kukova koja je, iz objektvnih razloga, jako duga. Kada je riječ o radiološkoj službi, radi se na nabavci nove ultrazvučne opreme, CT skenera, C luka, digitalnog rendgena, ali i nove angio-sale i drugih RTG uređaja koji treba da obezbijede kontinuirani rad u toj službi.

Kod privatnika rade 273 ljekara, uključujući i medicinskog direktora

• Koliko ljekara iz KCCG ima saglasnost da radi kod privatnika? Da li Vi i članovi menadžmenta radite kod privatnika?

– U ovom trenutku, saglasnost za rad u privatnom sektoru imaju 273 ljekara KCCG. Direktor KCCG i pomoćnica direktora za kontrolu kvaliteta ne rade privatno, dok medicinski direktor i direktorica Centra za nauku imaju saglasnost za rad u privatnom sektoru, kaže direktor Aleksandar Radović.

• Koliko ljekara fali KCCG? Koji su to konkretno specijalisti?

– U KCCG je trenutno zaposleno oko 500 ljekara. Od toga 396 su specijalisti i još 103 supspecijalista. Prema dostupnim podacima, u javnom i privatnom sektoru u cijeloj Crnoj Gori licencirano je oko 2.500 ljekara. Shodno tome, Crna Gora ima 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika, dok je evropski prosjek između 4 i 6. Dakle, KCCG nedostoje između 50 i 100 ljekara da bismo dosegli evropski prosjek. Bez obzira na to što je, kako smo kazali, kardiologija najopterećenija, u tom slučaju su problem indikacije, a ne broj ljekara. S druge strane, trenutno nam fali patologa, vaskularnih hirurga, invazivnih radiologa, anesteziologa, dječijih psihijatara, alergologa, intenzivista i pulmologa.

Otvaranje Klinike za psihijatriju kasni nekoliko mjeseci

• Zbog čega kasni otvaranje objekta Klinike za psihijatriju, koje je bilo najavljeno za april? Koliko je kreveta predviđeno za pacijente i da li će faliti kadar?

– Otvaranje Klinike za psihijatriju kasni iz objektivnih razloga. Prvobitni projekat po kom je gradnja počela datira iz 2008. godine. U međuvremenu je došlo do formiranja Centra za autizam koji je prerastao u Centar za rani razvoj. Samim tim se nametnula potreba da se izmijeni prvobitni plan kako bi se obezbijedio prostor za najmlađu kliničku granu KCCG. Stoga smo pristupili izmjeni arhitektonskih i građevinskih planova. U ovom trenutku su se stekli svi neophodni uslovi da se objekat privede pravoj i adekvatnoj namjeni i da valjano i kvalitetno odgovori potrebama i adultne i dječije psihijatrije. Sve to je prolongiralo rok završetka radova na nekoliko mjeseci. Da bi se postigao optimalan broj izvršilaca, neophodno je angažovati još dječijih psihijatara, logopeda, defektologa, kliničkih psihologa i srednjeg medicinskog kadra. U okviru Klinike predviđeno je 57 kreveta, navodi direktor Radović.

• Zbog čega je obustavljen transplantacioni program u KCCG i da li u ovom trenutku znate kada će ponovo biti omogućeno liječenje osiguranicima?

– Klinički centar Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja intenzivno radi na uspostavljanju saradnje sa nekoliko referentnih ustanova u okruženju. Podsjećamo, posljednja transplantacija bubrega u KCCG je obavljena u decembru 2019. godine u saradnji sa medicinskim timom KBC „Rebro“ iz Zagreba. Nakon toga, transplantacioni program u KCCG, ali i na globalnom nivou, obustavljen je zbog pandemije koronavirusa početkom 2020. godine. Po završetku pandemije, i pored inicijativa čelnika zdravstvenog sistema Crne Gore u vezi sa nastavkom saradnje sa timom iz Zagreba, ista nije ponovo uspostavljena i pacijenti se od 2022. godine radi transplantacije bubrega šalju u ustanove u inostranstvu sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor.

• Da li planirate da nastavite sa promjenama na rukovodećim pozicijama u KCCG?

– Uprava KCCG u kontnuitetu vrši analizu rada svih klinika i gdje god se pokaže da je neophodna promjena rukovodećeg kadra, istom će se i pristupiti.

Uskoro prva transplantacija matičnih ćelija

• Za april je bio najavljen početak realizacije programa transplantacije matičnih ćelija?

– Riječ je o kompleksnom projektu koji je zahtijevao određeno vrijeme. Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju kao i nabavka neophodnih ljekova koji do sada nijesu bili na listi odobrenih ljekova. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je bio vrlo aktivan u pribavljanu nephodne opreme za delikatne procedure kao što je transplantacija koštane srži. O terminu početka transplantacije obavijestićemo javnost kada sve bude spremno za realizaciju, a nadamo se tome uskoro.