Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 15 godina, dok onih koja su starija od 20 godina ima skoro 50 hiljada, kazali su iz nevladine organizacije (NVO) Alfa Centar.

Predstavnik NVO Alfa Centar, Radoje Mijušković, kazao je da je velika starost autotomobila jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nezgoda.

“Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je skoro 15 godina, sa tim što automobila starijih od dvije decenije ima skoro 50 hiljada“, rekao je Mijušković, na osnovu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova.

On je kazao da najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda mogu da budu otkazivanje sistema za upravljanje, sistema za kočenje ili svjetlosne signalizacije.

Kako je naveo Mijušković, novi i skupi automobili koji se mogu sresti na crnogorskim putevima samo su izuzetak i mnogo je više starih i jeftinih vozila koji su uzročnici saobraćajnih nezgoda.

On je kazao da je, kada je starosna struktura vozila u pitanju, i u ostalim zemljama regiona slična situacija.

“U Bosni i Hercegovini prosječna starost vozila na putevima je 17 godina, u Srbiji 16, na Kosovu 15. Od zemalja Balkana, najnovije automobile voze građani Hrvatske, Makedonije i Albanije, gdje su vozila u prosjeku stara oko 12 godina”, naveo je Mijušković.

Kako je rekao, prosječna starost vozila u zemljama Balkana je 14 godina, što je skoro duplo više od prosječne starosti vozila na putevima zemalja Evropske unije (EU), koja iznosi 8,6 godina.

“Kada su u pitanju zemlje EU, najveća prosječna starost automobila je na španskim drumovima i ona iznosi nešto više od 12 godina“, kazao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, starost vozila se uspostavlja kao ključni faktor u stopi rasta saobraćajnih udesa.

“Prema nalazima nekih studija, kompletno podmlađivanje španske flote vozila bi umanjilo broj smrtno stradalih u saobraćaju za oko 30 do 40 odsto”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Irskoj i Norveškoj, prosječna starost flote automobila je oko devet godina, dok ni u Italiji ne prelazi deset godina.

Mijušković je rekao da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva izradilo izmjene i dopune Pravilnika o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori.

“Unaprijeđeni standard podrazumijeva i bolje bezbjednosno-tehničke karakteristike vozila koje samo vozilo čini sigurnijim na putevima”, rekao je Mijušković.

Kako je kazao, činjenica je da je Crna Gora u obavezi da prati i transponuje važeće propise iz te oblasti homologacije kada su u pitanju ekološki standardi za vozila.

Kako je objasnio, predviđeno je da prilikom uvoza motornog vozila upotrebljavano motorno vozilo mora biti opremljeno motorom minimalnog standarda EURO 4, a novo motorno vozilo motorom minimalnog standarda EURO 6.

“U narednom periodu Ministarstvo će uraditi studiju starosne strukture vozila po kategorijama i tipovima, koja će dati osnovne indikatore i mjere za podmlađivanje voznog parka i povećanje stepena bezbjednosti saobraćaja”, najavio je Mijušković.

Mijušković je kazao da su posjete servisima usljed kvara automobila mnogo češće nego posjete radi redovnog održavanja.

Kako je naveo, vozači zato moraju da znaju da iako su automobili pouzdani, zahtijevaju redovne provjere kako bi se takvo stanje održalo.

“Posjedovanje automobila je velika odgovornost koja sa sobom nosi mnoge obaveze, a jedna od njih je i održavanje, koje se ne smije zaboravljati. Samo na taj način moguće je doprinijeti bezbjednosti na putevima”, zaključio je Mijušković.

Saobraćajni inženjer Mirko Đurović kazao je da su automobili starije proizvodnje podležni otkazivanju, a da najmanja greška vozača može da prethodi saobraćajnim nezgodama.

Đurović je rekao da se u proizvodnji vozila sve više koriste novi materijali, i to se prije svega odnosi na korišćenje plastičnih materijala, tako da je blaži kontakt i manja povreda nakon nastanka nezgode.

“Novija vozila konstrukcijom i proizvodnjom dobijaju određene elemente od kojih se povećava bezbjednost saobraćaja”, kazao je Đurović.

Kako je naveo, u posljednje vrijeme uvezeno je mnogo starih vozila koja su uglavnom potrošena i prelaze granicu rentabiliteta.

“Trgovci ih srede da izgledaju dobro, pa ih tako prodaju i kasnije vlasnici ulože velika sredstva u opravku i održavanje”, kazao je Đurović.

Kako je rekao, mnogo se vise isplati kupiti novo vozilo, nego opravljati staro i sa njim nemati nikakvu pouzdanost i bezbjednosti.