Foto: Pixabay –

Predsjednik Ukrajina, Volodimir Zelenski iskoristio je svoj prvi susret s Donaldom Trampom nakon američkih izbora kako bi objasnio potrebu Ukrajine za sigurnosnim jemstvima u bilo kojem dogovorenom završetku rata s Rusijom, rekla su dva izvora upoznata s raspravama 7. decembra, piše Rojters.

Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je domaćin sastanka u Parizu, tokom kojeg je ukrajinski čelnik nastojao izgraditi odnos s Trampom, čija obećanja o brzom završetku sukoba izazivaju zabrinutost u Kijevu jer bi to moglo značiti ustupke koji bi išli u korist Moskvi.

Rojters je razgovarao s ukupno pet osoba koje su bile upoznate s detaljima sastanka.

Troje lidera razgovarali su 35 minuta bez savjetnika, ali nijesu ulazili u specifične detalje o bilo kakvoj viziji mira. Tramp je ponovio kako želi trenutni prekid vatre i pregovore za brzo okončanje rata, potvrdila su četiri izvora.

Sastanak je pružio neke rane naznake o tome kako bi pregovori o završetku sukoba mogli izgledati, iako je proces koji bi uključivao ruskog predsjednika Vladimira Putina izuzetno složen, a uloga Sjedinjenih Država još uvijek nije jasna.

“Tramp se ponašao prijateljski, činilo se da sluša”

Tramp se, prema pisanju Rojtersa, ponašao prijateljski, s poštovanjem i otvoreno, te se činilo da sluša, rekao je jedan od izvora. Trampov tim nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar za ovaj članak.

Ni Taump ni zvaničnici bliski njemu, koji se bave pitanjem Ukrajine, nijesu jasno objasnili kako tačno zamišljaju rješenje rata niti kako će Ukrajina dobiti sigurnosna jemstva u sklopu bilo kakvog sporazuma.

To izaziva rastuću nesigurnost u Kijevu, dodatno potaknutu višemjesečnim stalnim ruskim teritorijalnim napredovanjem u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas te noćnim napadima dronovima na gradove daleko iza ratišta.

“Na sastanku su pomenute neke ključne tačke – na primjer, rečeno je da mir zahtijeva jemstva jer sam prekid vatre nije dovoljan; Putin bi ga mogao ponovno prekršiti, kao što je to već činio, bez odgovarajućih jemstava”, rekao je izvor iz Kabineta ukrajinskog predsjednika.

Na pitanje kako je Tramp to primio, izvor je odgovorio: “Razmišlja o svim detaljima.”

Kijev već dugo zagovara pridruživanje NATO vojnom savezu, ističući da će mu bezbjednosna jemstva biti potrebna kako bi spriječio novu rusku invaziju u budućnosti. Ta je poruka dosljedna iako je Zelenski u posljednje vrijeme priznao da bi diplomatski završetak rata spasio živote, ublaživši svoj raniji stav da se mir može postići samo ako se sve moskovske snage povuku iz Ukrajine.

Izgradnja odnosa

Nekoliko zvaničnika bliskih Trampu izjavilo je da je on sastanke usmjerio na izgradnju ličnog odnosa, što je ključno za način na koji vodi diplomatiju, te da će konačnu odluku o daljem postupanju donijeti on sam.

Uopšteno srdačna priroda Trampovih direktnih razgovora sa Zelenskim razlikuje se od nekih njegovih javnih izjava o ukrajinskom čelniku tokom kampanje, uključujući opisivanje Zelenskog kao „najvećeg trgovca na svijetu” zbog traženja i dobijanja milijardi dolara američke vojne pomoći.

Makron i Zelenski bili su na istoj liniji tokom sastanka u Parizu, ali su se trudili da ne ostave dojam koko vrše pritisak na Trampa, rekao je jedan zvaničnik.

Francuski čelnik, koji je tokom godina razvio vještinu korišćenja ličnih odnosa u poboljšanju diplomatskih napora, i Zelenski radili su u sinergiji kako bi iznijeli svoje viđenje situacije, naglašavajući pritom da bi bez podrške SAD-a Kijevu bilo vrlo teško, dodao je zvanuičnik za Rojters.

Zelenski vjeruje da se Putin na međunarodnoj sceni boji samo Trampa i možda Kine, te da bi svaki trajni mir zahtijevao istinski snažan Vašington, rekao je ukrajinski zvaničnik.

Makron je tokom sastanka istakao kako su Evropljani već mnogo učinili za podršku Ukrajini te da su spremni ravnopravnije podijeliti bezbjednosno opterećenje sa SAD-om, rekla su dva izvora.

“Zelenski i Makron kazali Tampu da Putin nije isti kao 2017. i da mu je brzi pad Asada udarac”

Jedan drugi zvaničnik rekao je da su Makron i Zelenski objasnili Trampu kako Putin 2024. nije isti kao 2017., kada je izabrani američki predsjednik prethodno sarađivao s čelnikom Kremlja dok je bio u Bijeloj kući.

Isti zvaničnik dodao je kako je brz pad sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i udarac koji je time nanesen njegovom bliskom savezniku Rusiji takođe korišćen kao argument za čvršći stav prema Moskvi u budućim mirovnim naporima.