„Zamišljam vrijeme kada ćemo mi biti robotima ono što su psi ljudima i navijam za mašine“, rekao je svojevremeno matematičar i inženjer Klod Elvud Šenon, koji se smatra „ocem teorije informacije“. 

On nije bio jedini veliki mislilac koji nije kroz ružičaste naočare posmatrao razvoj vještačke inteligencije i koji bi, da je kojim slučajem živ, imao mračan pogled na munjeviti napredak koji je u ovoj oblasti postignut u posljednjih nekoliko mjeseci. Stiven Hoking, jedan od najvećih teoretskih fizičara našeg vremena, vjerovao je da bi vještačka inteligencija mogla da označi „kraj čovječanstva“, jer bi neko mogao da napravi AI koja bi mogla samostalno da se unapređuje i replikuje, a naposlijetku i pokori ljude.

Strah da bi vještačka inteligencija mogla da se otme kontroli izrazili su čak i mnogi ljudi koji su direktno bili uključeni u njen razvoj. Oni se nalaze među gotovo 2.000 istraživača iz svijeta tehnologije koji su nedavno apelovali da se istraživanje i proboji na polju vještačke inteligencije pauziraju na neko vrijeme, dok se ne pronađu adekvatni okviri koji će garantovati bezbjednost čovječanstva.

„U posljednjih nekoliko mjeseci, AI laboratorije su se upustile u nekontrolisanu trku za razvijanje i upotrebu sve moćnijih digitalnih umova koje niko – pa čak ni njihovi tvorci – ne može da razumije, kontroliše, ili predvidi njihovo ponašanje“, ističe se u pismu.

I dok je mnogo riječi bilo o tome kako bi ChatGPT kompanije OpenAI, kao i mnogi drugi alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji na kojima se tek radi, mogli da unaprijede život savremenog čovjeka, naširoko se diskutovalo i o etičkoj strani ovakvog tehnološkog napretka. 

Predstavljamo vam misli nekih od uticajnih svjetskih umova o vještačkoj inteligenciji:

Bil Gejts, osnivač kompanije Microsoft

Bil Gejts je više puta mijenjao mišljenje o vještačkoj inteligenciji. On je 2019. objavio upozorenje da je vještačka inteligencija „opasna koliko i nuklearno naoružanje“ i da SAD zaostaje za svijetom kada je riječ o toj tehnologiji.

„Svijet nije imao mnogo tehnologija koje istovremeno obećavaju i opasne su. Neću reći da ima mnogo primjera na koje vještačka inteligencija može da unaprijedi čovječanstvo“, rekao je Gejts na jednom događaju na Stenford univerzitetu.

Međutim, nakon velikog proboja koji se tokom prošle godine dogodio u ovoj oblasti, jedan od osnivača kompanije Microsoft je „promijenio ploču“.

Vještačka inteligencija biće „najveća stvar u ovoj deceniji“, rekao je Gejts u jednom podkastu, dodavši da je „uzbuđen“ zbog razvoja ChatGPT servisa koji smatra „prilično fantastičnim“.

On je rekao da taj alat koristi „prvenstveno u ozbiljne svrhe“, ali je priznao i da voli da ga upotrebljava za zabavne stvari, poput pisanja poezije.

On se nedavno usprotivio stanovištima stručnjaka koji su pozvali svijet na pauzu u razvoju vještačke inteligencije.

„AI donosi ogromnu korist, to je jasno, a mi treba da identifikujemo oblasti razvoja vještačke inteligencije koje bi mogle da budu problematične. Ne razumijem ko bi mogao da zaustavi razvoj AI. Da li bi se svaka zemlja složila sa takvom pauzom?“, naveo je Gejts i dodao da o ovoj temi ima mnogo različitih mišljenja.

On smatra da će vještačka inteligencija postati sastavni dio većine postojećih servisa, kao i da će u budućnosti služiti kao „digitalni lični asistent“.

Satja Nadela, izvršni direktor kompanije Microsoft

Ipak, aktuelni čelnik kompanije Microsoft Satja Nadela je nešto oprezniji kada je riječ o predviđanju budućnosti vještačke inteligencije. On je u intervjuu za CBS Mornings ispričao da bi ljudi trebalo da budu „nedvosmisleno i neupitno“ odgovorni kada je riječ o razvoju AI modela, kako bi spriječili da se oni izmaknu kontroli.

Inače, Microsoft aktivno radi na svojim alatima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, a nedavno su predstavili novu verziju Bing pretraživača opremljenu konverzacionim četbotom, koja je trenutno dostupna samo ograničenom broju korisnika.

Nadela je za The Verge rekao da se nada da će novi Bing naterati njihovog glavnog rivala Google „da izađe i pokaže da umiju da plešu“.

„I želim da ljudi znaju da smo ih mi natjerali da plešu. Mislim da će to biti divan dan“, rekao je Nadela.

Ilon Mask, izvršni direktor Tvitera i jedan od osnivača OpenAI

Ilon Mask, jedan od osnivača kompanije OpenAi, koja stoji iza najpopularnijeg čatbota ChatGPT, iznenadio je mnoge kada je na nedavnoj konferenciji rekao da je vještačka inteligencija „jedna od najvećih prijetnji budućnosti čovječanstva“.

Mask, koji je napustio pomenutu kompaniju za razvoj AI, jedan je od potpisnika otvorenog apela stručnjaka koji su pozvali na šestomjesečnu pauzu u naprednom razvoju vještačke inteligencije sve dok se ne postignu zajednički bezbjednosni protokoli za takva postignuća.

Upitan o ChatGPT, Mask je rekao da je riječ o alatu koji je „i pozitivan i negativan“ i da „mnogo obećava“, iako uz njega ide i „velika opasnost“.

Iako njegova kompanija Tesla i sama radi na robotu sa vještačkom inteligencijom po imenu „Optimus“, on je još ranije upozorio da bi AI mogla da bude „opasnija od nuklearnog naoružanja“.

„Vještačka inteligencija mi izaziva stres“, rekao je on nakon trosatne prezentacije investitorima u „Teslu“. Tom prilikom, dobio je pitanje od jednog AI analitičara o tome da li bi ova tehnologija mogla da pomogne u pravljenju automobila.

„Ne vidim da će nam AI u neko dogledno vrijeme pomagati u pravljenju automobila. Ako dođe do toga, neće biti svrhe da bilo ko od nas radi“, rekao je Mask, prenosi Rojters.

Tim Kuk, izvršni direktor kompanije Apple

Daleko više optimizma gaji Tim Kuk, lider kompanije Apple, koji je investitorima poručio da je vještačka inteligencija u njihovom glavnom fokusu i da je „nevjerovatno na kakve sve načine može da obogati život njihovih korisnika“.

On je takođe najavio da će u dogledno vrijeme AI postati dio Apple proizvoda.

„Vidimo ogroman potencijal u ovom prostoru da bi to moglo da utiče na praktično sve što radimo. To će uticati na svaki proizvod i svaku uslugu koju imamo“, objavio je Kuk.

Stiv Voznijak, jedan od osnivača kompanije Apple

Stiv Voznijak nazvao je četbot kompanije OpenAi „impresivnim“ i „korisnim za ljude“, ali je takođe pozvao na oprez, jer vještačka ingeligencija može da napravi ozbiljne greške.

„Problem je što to, koliko god bilo dobro za nas, pravi užasne greške, ne znajući šta je čovječnost“, rekao je Voznijak za CNBC.

On je uporedio zabrinutost vezanu za vještačku inteligenciju sa strahovima u pogledu tehnologije koja se koristi za samovozeće automobile.

„To je kao da vozite auto i znate šta bi drugi automobili mogli da urade, jer znate ljude“, istakao je Voznijak.

Voren Bafet, investitor i filantrop

Milijarder Voren Bafet upozoravao je na opasnosti koje nosi vještačka inteligencija godinama prije nego što će se šira javnost upoznati sa ChatGPT servisom.

On je 2017. u jednom intervjuu rekao da bi AI mogla mnogim ljudima da „preotme“ poslove.

„Mislim da bi u nekim granama bilo mnogo manje zaposlenih. Ali to je dobro za društvo“, rekao je Bafet, prenosi CNBC.

U idealnom svijetu, Bafet vjeruje da bi automatizacija mogla da ljudima oslobodi dobar dio vremena koji su inače provodili u radu kao i da dovede do toga da kompanije zapošljavaju manje ljudi.

Erik Šmit, bivši izvršni direktor kompanije Google

Bivši direktor kompanije Google rekao je da bi vještačka inteligencija mogla da ima veliki uticaj na ratovanje, baš kao što je to slučaj sa nuklearnim naoružanjem.

„Ajnštajn je u pismu Ruzveltu tridesetih godina napisao da postoji jedna nova tehnologija – nuklearno naoružanje – koje bi moglo da promijeni tok rat, što se očigledno i desilo“, rekao je Šmit za Wired.

On je inače i jedan od članova Odbora za inovacije u odbrani američke Vlade i pokušava da uvede alate zasnovane na AI i na ratni front, iako je ranije priznao da je napredak na tom polju spor.

Takođe, on je u otvorenom pismu za „The New York Times“ 2020. napisao da američka vlada mora „da se ozbiljno vrati u igru“, kako bi dobila tehnološku trku u odnosu na Kinu. 

Vint Serf, otac interneta

Vint Serf svojevremeno je primijetio da investitori koji ulažu novac u savremene AI alate, zapravo „padaju“ na trendove. On je upozorio da softveri poput ChatGPT imaju „etičke probleme“.

„Svi govore o ChatGPT ili Google-ovoj verziji toga, a znamo da to ne radi uvijek kako bismo mi željeli. Ako mislite: ‘Čovječe, mogu ovo da prodam investitorima jer je ovo sada hit i svi će mi bacati novac’, nemojte to da radite. Razmišljajte. Ne možemo uvijek da predvidimo šta će se dešavati sa tim tehnologijama, a iskreno, najveći problem su ljudi. Zato se mi ljudi i nismo promijenili u posljednjih 400 godina, a ni u posljednjih 4.000“, rekao je Serf.

Noam Čomski, lingvista i filozof

O usponu vještačke inteligencije u posljednje vrijeme svoj sud je dao i čuveni američki mislilac Noam Čomski, koji nije zastrašen dosadašnjim napretkom.

U otvorenom pismu koje je napisao za „The New York Times“, on je naveo da AI tehnologija još nije „ni blizu“ toga da bude superiorna u odnosu na ljude.