Austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg je zajedno sa grupom koja se naziva „Prijatelji Zapadnog Balkana“ pokrenuo inicijativu čiji je cilj da se smanji uticaj Kine i Rusije u jugoistočnoj Evropi, a zemlje Balkana bliže povežu sa Evropskom unijom.

Inicijativa treba da bude od koristi za obje strane. Zemljama kandidatima za članstvo u EU treba da omogući da glasnije artikulišu svoje zahtjeve, a i da ujedno razviju veću solidarnost i evropsko zajedništvo u spoljnopolitičkim pitanjima, koja, kako navodi agencija APA, u nekim zemljama još nije izražena.

Na taj način „treba osigurati prilagođavanje zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici Evropske unije“, nvodi se u dokumentu koji je danas predstavljen na sastanku šefova diplomatija EU u Briselu.

Austrijski šef diplomatije Šalenberg predstavio je grupu „Prijatelji Zapadnog Balkana“ 23. juna na Evropskom forumu Vahau. Riječ je o grupi članica EU koje se zalažu za ubrzavanja pristupanja regiona Uniji i žele da približe zemlje Zapadnog Balkana EU i prije stvarnog članstva.

Austrija je tu grupu osnovala zajedno sa Grčkom, Italijom, Hrvatskom, Slovačkom, Slovenijom i Češkom.

U „nonpejperu“ koji je danas predočen na sastanku Savjeta ministara EU zahtjeva se, između ostalog, da zemlje Zapadnog Balkana barem jednom u šest mjeseci učestvuju na tim sastancima šefova diplomatija EU.

„Kako je region izložen destabilišućim faktorima, kao što su maligni uticaj trećih država, hibridne pretnje, dezinformacije i ilegalne migracije, ova agenda treba da da i nove impulse za saradnju u zajednočkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, i da uspostavi redovnu strukturiranu razmjena mišljenju sa našim partnerima u skladu sa etabliranim procesom EU i njenom politikom“, piše u dokumentu.

„Pošto očekujemo da se naši partneri orijentišu prema spoljnoj politici EU, vjerujemo da bi ovakav intenzivniji dijalog produbio razumijevanje za pozicije EU. Saradnja bi nam omogućila da de se odupremo pritisku izvana i ruskim i drugom štetnim narativima u regionu, koji su nespojivi sa vrijednostima EU i međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima“, piše u „nonpejperu“.

U dokumentu se predlaže i učešće zemalja Zapadnog Balkana na neformalnim sastancima ambasadora EU, više koordinisanih posjeta regionu kao i usvajanje pravila o zajedničkom vokabularu kada je riječ o trećim državama.

Predloženi su i redovni radni sastanci sa stručnjacima iz oblasti zaštite ljudskih prava, koji bi bili dopuna pregovorima EU i kandidata koji se odnose na pravosuđe i vladavinu prava. Navodi se i jačanje saradnje u oblasti kibernetske bezbjednosti.

Jedan od predloga je i obuka mladih diplomata sa Zapadnog Balkana u državama potpisnicama inicijative, prenosi APA.

Glave teme sastanka ministara EU su situacija u Ukrajini i na Bliskom istoku, a za kasno popodne je najavljen susret sa predstavnicima šest zemalja Zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Planirano je da se na tom sastanku kojim će predsjedavati visoki predstavnik Žozep Borel, i zatim na radnoj večeri prije svega razmotri saradnja u zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici.