Foto: Pixabay –

Ministar prosvjete, nauke i inovacija ipak neće moći da izabere drugorangiranog ili trećerangiranog kandidata za direktora vaspitno-obrazovne ustanove.

Taj resor usvojio je primjedbu Sindikata prosvjete koje je tokom javne rasprave o Nacrtu zakona izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju tražilo da se briše ta zakonska odredba.

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) je nedavno, po inicijativi Centra za građansko obrazovanje (CGO), donijela mišljenje na Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju. Utvrđeno je da i dalje postoji značajn prostor u kojem su detektovani korupcijski rizici, iako su u određenoj mjeri uvedeni kriterijumi i jasnije definisane procedure za izbor direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.

ASK je stava da su posljednje izmjene Opšteg zakona u značajnoj mjeri uredile proceduru, ali uočava da odredba kojom se propisuje da “ministar može izuzetno izabrati drugorangiranog, odnosno trećerangiranog kandidata sa liste uz obrazloženje odluke” postavlja nepotreban prostor za eventualno diskreciono odlučivanje koje umanjuje efekte razvijenih kriterijuma za izbor.

S tim u vezi, ASK je ohrabrila MPNI da predvidi kriterijume i bodovanja koji će osigurati da konačan rezultat ovog procesa ponudi najkvalifikovanijeg kandidata za funkciju direktora.

Iz CGO su juče kazali da očekuju da će ministarstvo i poslanici postupiti shodno mišljenju ASK i inicirati nove izmjene kako bi se izbrisale odredbe koje otvaraju vrata korupciji u obrazovanju u ovom segmentu, a koji je često vodio i lancu drugih koruptivnih radnji.

MPNI nije prihvatilo primjedbu Udruženja Roditelji da se, uz određena unapređenja, školskim odborima vrati odluka o izboru direktora, kako je i bilo dok Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju prije nekoliko mjeseci nije izglasan u parlamentu.

“Iako jeste predloženo da prije donošenja konačne odluke bude spovedeno ispitivanje i testiranje kandidata pred posebnom Komisijom, smatramo da to nije dovoljna zaštita od budućih zloupotreba i donošenja odluke o izboru u skladu sa političkom podobnošću. Čini se da su te mogućnosti svedene na minimum, ali će se pronaći, posebno oni koji to žele, načini da se i ta ‘prepreka’ zaobiđe. Zato predlažemo da nakon javnog konkursa, koji raspiše školski odbor, kandidati budu testirani kako je sad u ovoj najnovijoj verziji zakona – usmeno i pismeno pred komisijom koju formira u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i da konačnu odluku donosi školski odbor”, navela je Kristina Mihailović iz tog udruženja.

Iz MPNI su naveli da je predlog neprihvatljiv “iz razloga što je u septembru ove godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji je predvidio drugačiji način izbora direktora, u odnosu na dosadašnji”.

Ocijenili su da je potrebno tom modelu izbora direktora direktora pružiti šansu, da se dokaže ili ospori u praksi, jer dosadašnji način izbora od strane školskog odbora nije bio efikasan i funkcionalan.

“Saglasno odredbama ovog Zakona, direktor se bira na osnovu propisanih kriterijuma. U postupku izbora direktora obrazuje se Komisija koju čine predstavnik Ministarstva, predstavnik Zavoda za školstvo, odnosno Centra i jedan eksterni član iz reda istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja za koju se bira direktor. Eksternog člana određuje ministar sa liste istaknutih stručnjaka. Lista istaknutih stručnjaka formira se na osnovu javnog poziva”, poručuju iz MPNI.

Tvrde da ministar “više neće moći da bira direktora po osnovi diskrecionog prava, što će u značajnoj mjeri doprinijeti da se direktori ne biraju po političkoj ili drugoj pripadnosti, već na osnovu znanja, vještina i kompetencija, koje se provjeravaju u postupku izbora na osnovu Zakona i Pravilnika”.

Pravo na prigovor na trećinu ocjena

MPNI je nakon sprovedene javne rasprave djelimično prihvatilo primjedbe koje se odnose na prigovor na zaključnu ocjenu, i to na način da učenik, roditelj ili staratelj imaju pravo na prigovor na jednu trećinu ocjena.

Takođe, definisano je i da, po prigovoru na ocjenu, nastavničko vijeće, najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prigovora obrazuje tročlanu komisiju koja će utvrditi da li je ocjena izvedena suprotno propisima, odnosno pregledati i ponovo ocijeniti pismeni ili drugi rad, ili ispitati učenika, ali nije prihvaćeno da se to učini u roku od 24 sata.

MPNI je prihvatilo primjedbu Komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) da se u Nacrt uvrsti i da su stranci koji traže međunarodnu zaštitu, lica sa odobrenom međunarodnom ili privremenom zaštitom i lica bez državljanstva, uz strane državljane koji imaju privremeni boravak ili stalno nastanjenje u Crnoj Gori, jednaki u ostvarivanju prava na obrazovanje sa crnogorskim državljanima.