Vlada treba da pažljivo analizira ekonomsku opravdanost izgradnje
preostalih dionica auto-puta i njihov uticaj na budžet i javni dug, kao i
da razmotri mogućnost da obezbijedi fiskalnu rezervu koja bi se
koristila u slučaju aktiviranja neke garancije ili pogoršanja ekonomske
situacije.
To je ocijenila Centralna banka (CBCG) koja je objavila juče
preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike u 2020. godini. CBCG je
dala prepruke za realni sektor, finansijski sistem, fiskalnu politiku i
statistiku.
U dokumentu su izostale detaljne preporuke Vladi u oblasti sektora energetike i saobraćaja.
Vrhovna monetarna institucija preporučuje da izvršna vlast razmotri
uvođenje poreskih olakšica ili oslobađanja poreza na dobit u slučaju
reinvestiranja dobiti na teritoriji Crne Gore, a naročito za
investiranje u proizvodne djelatnosti i u nerazvijena područja.
Dokument CBCG napisan je na 13 strana, dok je ranijih godina
Vlada dobijala od CBCG dokument na oko 100 strana koji je sadžao
presjek stanja u svim važnim oblastima koji doprinose razvoju ekonomije
države. Taj dokument je sadržao glavne rizike za svaku oblast, detaljne
preporuke koje treba sprovoditi u kratkim ili dugim rokovima u tim
oblastima, strateške pravce razvoja…
“Poboljšati
proces planiranja i izvršenja budžeta i procjene neizmirenih obaveza,
kako bi se spriječilo njihovo akumuliranje. Javnu potrošnju fokusirati
na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i ekonomskog rasta. Veća
ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uz reforme tržišta rada poboljšala
bi zaposlenost i materijalni položaj mladih i pomogla bi u stvaranju
produktivnije radne snage. Unaprijediti planiranja gotovine na
kvartalnom i godišnjem nivou, kao i neophodnih mjesečnih zaštitnih
rezervi gotovine. Sa ciljem poboljšanja transparentnosti i smanjenja
cijene, kreirati preliminarni godišnji kalendar za emisiju državnih
zapisa”, sugerišu iz CBCG.
Centralna banka, na čijem čelu je Radoje Žugić, smatra da bi Vlada
trebalo da napraviti sveobuhvatan i detaljan plan za odvijanje
elektronskih javnih nabavki, kako bi se unaprijedila efikasnosti procesa
nabavke roba, usluga i radova i ostvarile uštede u javnom sektoru.
“Radi limitiranja fiskalnog rizika potencijalnih neizmirenih obaveza,
u Ministarstvu finansija kreirati detaljnu bazu podataka svih kompanija
koje imaju vlasnički kapital države, implementirati OECD-ove principe
korporativnog upravljanja za ove kompanije i pojačati njihov finansijski
nadzor. Potrebno je stvoriti kapacitete u Ministarstvu finansija koji
će raditi procjenu, upravljanje i nadzor fiskalnog rizika koji
proizilazi iz projekata javno-privatnog partnerstva”, navodi se u
dokumentu.
Vladi je preporučeno da razmotri mogućnost usklađivanja oblika i
visine fiskaliteta na opštinskom nivou i izdavanje državnih obveznica za
finansiranje infrastrukturnih i drugih projekata od javnog značaja.
Preporuka je i da se osnuje nacionalno koordinaciono tijelo za
finansijsku edukaciju u čijoj nadležnosti će, između ostalog, biti
izrada nacionalne strategije za finansiasko obrazovanje u skladu sa
međunarodnom praksom.
Poboljšati proces planiranja i izvršenja budžeta i procjene
neizmirenih obaveza,da bi se spriječilo njihovo akumuliranje. Javnu
potrošnju fokusirati na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i
ekonomskog rasta. Veća ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, uz reforme
tržišta rada poboljšala bi zaposlenost i materijalni položaj mladih i
pomogla bi u stvaranju produktivnije radne snage, preporuke su CBCG
“U
cilju stimulisanja štednje građana, inicirati izmjene Zakona o porezu
na dohodak fizičkih lica kojim bi se ukinula/odložila obaveza obračuna,
obustave i uplate poreza na prihod od kamata za fizička lica. Podsticati
korišćenje usluga unapređenja Kreditnog registra Centralne banke sa
ciljem informisanosti o stanju dužnika i boljeg upravljanja rizikom
poslovanja povjerioca”, smatraju u CBCG.
U oblasti penzionog sistema treba sprovesti direktne mjere koje
ograničavaju rano napuštanje tržišta rada i prijevremeno penzionisanje, a
za tržište rada Vladi se predlaže realizacija programa obrazovanja i
osposobljavanja odraslih, kao kategorije dugoročno nezaposlenih osoba.
Nema preporuka za obuzdavanje nelikvidnosti privrede
Centralna
banka u preporukama za realni sektor (privredu) nije pominjala
nelikvidnost privrede.Vladi je ranijih godina predlagano da detaljno
analizira uzroke dugotrajne nelikvidnosti privrede i pripremi predlog
svih raspoloživih mjera za prevazilaženje identifikovanih uzroka i
rješenje problema nelikvidnost. Vrhovna monetarna institucija je
predlagala i da se to pitanje rješava u trouglu CBCG, Vlada i
privrednici.
Na spisku nema više preporuke Vladi da spriječi kompanije da izvlače novac iz države i izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza.
To je značilo da izvršna vlast treba da ukine sklopljene poreske
ugovore sa državama i teritorijama gdje su poreske stope mnogo niže i
preko kojih se najčešće obavljaju te transakcije na štetu državnog
budžeta.
Te države ili of-šor teritorije zbog izuzetno niskih poreskih stopa nazivaju se poreski rajevi.
Za rješenje tog problema CBCG je predlagala i da Poreska uprava
dobije veća ovlašćenja kako bi imala uvid u bankarske informacije o tim
transakcijama i da se promijene pravila o izvještavanju o stranim
investicijama.
CBCG je odustala i od preporuke da se ograniče visoke kamatne stope
banaka koje je vrhovna monetarna institucije nazivala “zelenaškim”.
Nastaviti sa smanjenjem poreza i doprinosa na plate
U
oblasti konkurentnosti je preporučeno jačanje kapaciteta institucija i
drugih tijela zaduženih za smanjenje sive ekonomije, kao i podizanje
nivoa odgovornosti za efikasnost primjene utvrđenih mjera za smanjivanje
neformalne ekonomije.
“Kreirati bazu ili registar prometovanih nekretnina i nastaviti sa
poreskom reformom kroz dalje smanjenje opterećenja na poreske obveznike,
naročito poreskog opterećenja rada”, navodi se u preporukama.
Vladi se za dalji razvoj turizma preporučuje da efikasnijim mjerama spriječi
dalju devastaciju, prekomjernu gradnju, uništavanje zelenih zona, kao i
da valorizuje istorijske lokalitete na području Crne Gore čiji
arhitektonski, arheološki i kulturološki značaj nije prepoznat ili nije
zaštićen.
CBCG smatra da Vlada u cilju razvoja popoprivrede treba da kontinuirano sprovodi kontrolu dodjele novca, a iz međunarodnih programa. Preporučeno je da se razmotri mogućnost izmjene poreske regulative da bi se stvorio jednostavniji i transparentniji sistem oporezivanja.
Pročitajte još