Uprava policije je organ čija je obaveza da stvara siguran bezbjednosni ambijent građanima Crne Gore i svim drugim pravnim i fizičkim licima, radeći svakodnevni posao u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima (preduzima neophodne mjere i radnje na očuvanju javnog reda i mira, bezbjednosti i sigurnosti građana i imovine, kao i sprečavanjem i otkrivanjem krivičnih djela i prekršaja i drugih nezakonitih radnji), pojašnjava u razgovoru za Dnevne novine predsjednik Sindikata Uprave policije Mladen Šuškavčević.

“Pri obavljanju poslova, policijski službenici primjenjuju svoja ovlašćenja, a jedno od tih najviše zadire u Ustavom zagarantovana prava i slobode čovjeka. To je upotreba i primjena sredstava prinude. No, i pored činjenice da policija postupa profesionalno i u skladu sa zakonskim ovlašćenjima uz puno poštovanje ljudskih prava i sloboda, dio građana primjenu policijskih ovlašćenja ne prihvata na adekvatan način, pa kao posljedicu toga imamo jedan vid napada na policiju najčešće manifestovanim kroz omalovažavanje vrijeđanje policijskih službenika, ali i krivičnih djela usmjereni na sprečavanje u vršenju službenih radnji, pozivanja na otpor, kao i uništenje i oštećenje tuđe stvari”, kaže Šuškavčević.

U prvom kvartalu ove godine registrovana su 98 slučaja napada na policijske službenike, dok je broj napadnutih policajaca 178.

“Rezultat napada je podnošenje 23 krivične i 75 prekršajnih prijava. Evidentan je rast napada na policijske službenike u odnosu na isti period prethodne godine za čak 60 odsto. Napadi na policijske službenike u obavljanju poslova izvršeni su od strane 120 lica od kojih je šest ženskog pola, protiv kojih su u skladu sa zakonom podnijeti krivične prijave ili zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka”, pojasnio je predsjednik Sindikata, navodeći da je prilikom preduzimanja mjera i odbijanja napada, lakše povrijeđeno osam službenika policij e, dok j ena štetu napadača registrovano 13 lakših i jedna teža povreda.

“Prilikom napada pričinjena je materijalna šteta na deset službenih vozila. Najviše napada na policijske službenike izvršeno je prilikom: legitimisanja -19, postupanja po prijavama o narušavanju javnog reda i mira -19, kontrola i regulisanje saobraćaja -17, postupanja po prijavi o nasilju u porodici sedam”, naveo je Šuškavčević.

Tokom 2019. počinjeno je 279 napada na štetu policijskih službenika, od čega je potvrđeno 218 prekršaja, dok je 61 napad okarakterisan kao krivično djelo. Svi registrovani slučajevi su, kako je naveo Šuškavčević, procesuirani kod nadležnih organa.

“Najdrastičniji slučajevi napada na policijskog službenika u prethodnom period su napadi koji su za posljedicu imali smrtni ishod policijskog službenika, među kojima su ubistvo inspektora kriminalističke policije kolege Slavoljuba Šćekića, ubistvo kolege Irfana Kujovića kao i nedavno svirepo ubistvo kolege Miodraga Lekovića. U više navrata Sindikat je upozoravao da u postojećim zakonskim propisima ne postoji dovoljan stepen zaštite života policijskog službenika, a što je posljedica ukidanja određenih policijska ovlašćenja. Zbog toga smo od nadležnih organa više puta tražili da se uvede viši stepen zaštite života policijskog službenika. Upravo sada pokušavamo da u Predlogu teksta novog zakona o unutrašnjim poslovima uvedemo neke odredbe kojima ćemo dati više prostora za zaštitu policijskih službenika”, kazao je Šuškavčević, navodeći da trenutni podaci govore da je u preko 80 odsto slučajeva napada na službena lica, počinilac kažnjen kaznom ispod zakonskog minimuma.

POOŠTRITI KAZNE

“Te kazne su u većini slučajeva bile novčane ili humanitarni rad, dok su rijetko izrečene kazne zatvora koje su iznosile od 30 do 90 dana. Samo u nekoliko slučajeva lica su kažnjena adekvatnom odgovarajućom kaznom. Kada uzmemo u obzir da tu imamo višestruke povratnike u vršenju krivičnih djela i da su djelo napada na službena lica uradili u sticanju, smatramo da izrečene kazne nisu ni približno odgovarajuće. Nije poznato da je nekom izrečena gornja granica kazne za napad na policijskog službenika. Moramo se svi zapitati kakva se, na taj način, šalje poruka sadašnjim i budućim počiniocima krivičnih djela. Da javnost ne bi pogrešno protumačila naše stavove, mi samo tražimo da se napravi odlučan korak u zaštiti policijskih službenika koji su žrtve napada”, naveo je predsjednik Sindikata.

On je istakao da su u Sindikatu nezadovoljni činjenicom da vinovnici napada na policijskog službenika, nakon saslušanja u tužilaštvu, često budu pušteni da se brane sa slobode, čime im se daje mogućnost i prilika da vrše pritisak uticaj na krajnji ishod sudskog postupka.

Prema riječima Šuškavčevića, policijska profesija ima jednu od najodgovornijih funkcija u bezbjednosnom sistemu i upravo zbog toga životi policijskih službenika su u stalnoj latentnoj opasnosti.

“U posljednje vrijeme sve su učestaliji slučajevi napada na policiju. Crnogorska policija je radeći poslove iz svoje nadležnosti pokazala veliku hrabrost i profesionalnost, jer naš jedini izbor je zaštita građana i državnog poredka.

Svaki događaj i napad na policijske službenike predstavlja napad na najveću vrijednost svakog čovjeka život i neposredno ukazuje koliko je policijski posao težak, odgovoran i opasan. Prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka policijski službenici se često susrijeću sa bezbjednosnim problemima, nekada rizičnim po sopstveni život. U nekim trenucima ne postoji vrijeme za pripremu i razmišljanje kako najbolje odbiti napad od sebe ili zaštititi drugog od protivpravnog napada nekog trećeg lica, pazeći da tom prilikom ne prekorače zakonom propisana ovlašćenja. Takve situacije se dešavaju iznenada i one uvijek za posljedicu imaju upotrebu fizičke snage ili sredstava prinude”, pojasnio je Šuškavčević.

SINDIKAT BRINE O ČLANOVIMA

Kako dodaje, često se dešava da se policijski službenik proglasi krivim i prije nego li je pokrenut sudski postupak.

“Svjedoci smo kako su pojedini građani (među kojima i javne ličnosti) na društvenim mrežama iznosili netačne i neprovjerene informacije, veoma neprimjerne komentare i lažne optužbe na račun rada policijskih službenika. Smatramo da je to odraz njihove lične kulture i vaspitanja i da širenje lažnih informacija ne vodi ničemu drugom osim stvaranja ružne slike i unose nemir među građane. Svi oni zaslužuju javnu osudu građana, kao i adekvatnu kaznu od strane ODT. Od tužilaštva, sudstva i drugih nadležnih državnih organa tražimo da preduzmu sve mjere u cilju adekvatnog kažnjavanja svih koji na bilo kakav način napadaju ili ugrožavaju policijske službenike pri obavljanju svojih zadataka. Sindikat će uvijek stati u zaštitu svakog policijskog službenika kome je ugrožena lični i profesionalni integritet”, istakao je predsjednik Sindikata.

Kako je naglasio Šuškavčević, brigu oko članova u vezi sa poboljšanjem materijalnog položaja i uslova života, Sindikat čini što je više moguće da svima izađe u susret.

“Prvi smo među sindikatima na državnom nivou po dodjeli novčanih pomoći, pozajmica i drugih naknada koje se isplaćuju po raznim osnovama. Za 2019. od ukupne godišnje članarine i povraćaja sredstava koji iznosi preko 940.000 eura, za pomoć je opredijeljeno blizu 400.000 eura, za pozajmice je isplaćeno preko 480.000 eura, dok je za ostale naknade i aktivnosti prema članstvu utrošeno preko 50.000, što čini više od 85% od ukupnog godišnjeg priliva. Ovo je dokaz da se veoma pažljivo vodi briga o trošenju sredstva članarine i načinu raspodjele jer za sve ove naše aktivnosti postoje pravilnici po kojima radimo”, pojasnio je on.

PROŠLE GODINE 222 STANA ZA POLICAJCE

U 2019. godini, kako je naveo Šuškavčević, realizovana su dva projekta stambene izgradnje i to u Budvi, gdje su raspodijeljene 102 stambene jedinice i u Podgorici, gdje je izgrađeno 288 stambenih jedinica, od kojih zaposlenima u Uprave policije pripalo 222.

“U toku je realizacija projekta stambene izgradnje u Nikšiću, gdje je završena raspodjela 105 stambenih jedinica od čega je zaposlenima u Upravi policije raspodijeljeno 93 stana. Takođe, završena je izgradnja stambenog objekta na Žabljaku gdje će 12 službenika UP riješiti svoje stambeno pitanje”, kazao je Šuškavčević, dodajući da i te kako raste zainteresovanost policajaca za kupovinu stana gdje je Sindikat uključen u projekat gradnje.

“Za očekivati je da ubrzo počnemo izgradnju objekta u Baru gdje se očekuje 190-200 stambenih jedinica, a izvjestan je i početak gradnje objekta u Mojkovcu, sa 32 stambene jedinice”, rekao je Šuškavčević.

On je podsjetio da je Sindikat do kraja 2018. godine omogućio da 436 službenika riješi svoje stambeno pitanje kupovinom stana po povoljnim uslovima.

Prema njegovim riječima, veoma bitno je istaći kako su Sindikat Uprave policije sa sindikatima MUP-a, ANB-a i PA formirali Sindikat bezbjedonosnih institucija (SBI) radi zajedničke stambene izgradnje.

“Za veoma kratak period SBI je imao izuzetne rezultate na polju solidarne stambene gradnje pa je za samo dvije godine izgradio 507 stanova koji su raspodijeljeni zaposlenima u ove četiri institucije”, navodi Šuškavčević koji ističe da se ovaj rezultat ne bi mogao postići bez podrške Vlade Crne Gore koja im je obezbijedila trogodišnju podršku (2018,2019 i 2020. godine) u ukupnom iznosu od 1.200.000 eura.

“Na ovaj način smo uspjeli da značajno smanjimo cijenu m2 za naše zaposlene. Potrebe za gradnjom stanova su velike a trenutno radimo na aktivnostima za pokretanje novih projekata stambene gradnje. Za očekivati je da ubrzo počnemo izgradnju objekta u Baru gdje se očekuje 190-200 stambenih jedinica, a izvjestan je i početak gradnje stambenog objekta u Mojkovcu, sa 32 stambene jedinice. U više opština postoje lokacije gdje bi Sindikat mogao graditi stambene objekte za zaposlene, a što će direktno zavisi od podrške Vlade Crne Gore koja nam je i obećana. Tu su planirane sljedeće opštine: Herceg Novi, Bar, Ulcinj, Danilovgrad, Cetinje, Pljevlja i Berane”, kazao je predsjednik Sindikata.