Suprug jedne pacijentkinje, koja je u Kliničkom centru imala intervenciju, priznao je da je dao mito kada je prijavio da ih je jedan od zaposlenih prevario, tvrdeći da je doktor. U prijavi je kazao da im je taj „lažni doktor“ iznudio 500 eura u zamjenu za smještanje na odjeljenje. KCCG je ispitao zaposlenog koji negira tvrdnje, a podnosioca žalbe uputio na policiju, ali tu zdravstvenu ustanovu ni policija ni tužilaštvo nijesu kontaktirali tim povodom.

Prijava je podnijeta 5. avgusta, navodi se na dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, a čija je autentičnost potvrđena u KCCG.

Iz KCCG uput za policiju 

Iz Kliničkog centra Crne Gore Pobjedi su kazali da su dobili tu prijavu te da je zaposleni negirao sve navode i izričito tvrdio da su posrijedi neistine, kako je kazao Komisiji za kontrolu kvaliteta.

– Podnosilac žalbe je o tome obaviješten u pisanoj formi i poučen da, shodno ograničenim ovlašćenjima koja KCCG ima (jer smo mi zdravstvena ustanova), ove navode prijavi nadležnim državnim organima koji su ovlašćeni da ovaj slučaj ispitaju i utvrde istinu. Međutim, do danas policija i tužilaštvo nijesu kontaktirali KCCG ovim povodom – piše u odgovorima KCCG Pobjedi.

Istakli su da su kao ustanova, i u ovom i u svim ostalim slučajevima, apsolutno na raspolaganju svim državnim institucijama.

U prijavi, koju je napisao suprug pacijentkinje je navedeno da je ona 5. aprila prebačena iz bolnice Kotor u KCCG radi ugradnje nefrostome zbog lošeg zdravstvenog stanja i loših nalaza.

– Na odjeljenju pitamo da ostane u Podgorici jer joj je stanje sve gore i gore nakon 0 dana bolničkog lijčenja u Kotoru. Nije primljena u Klinički centar na urologiju. Poslije tri dana dolazimo kod ….. koji nam se predstavlja kao doktor glavni, kaže završiće da pređe u Podgoricu u Klinički i dalje nastavi da se liječi, ali datreba dase novčano časti. Pristajemo na to i dajemo mu 500 eura, on uzima novac i kaže sve će da sredi što god da treba. ….. nam kaže da uzmemo otpusnu listu iz Kotora i na svoju ruku izađemo, dođemo u hitnu ambulantu u Klinički on će nas čekati i smjestiti na odjeljenje preko te ambulante. Zbog poboljšanja nalaza poslije ugradnje nefrostme mi odlučujemo da ostane u Kotoru i zakazujemo operaciju preko navedenog „doktora“, koji uopšte nije doktor, što tek kasnije saznajemo – piše u ovoj prijavi.

Obećao da će vratiti novac

On je naveo da je supruga smještena na odjeljenje, zajedno sa muškim pacijentima, te da nakon toga saznaju da taj zaposleni nije doktor, da manipuliše i uzima novac.

Suprug pacijentkinje je naveo da ih je taj zaposleni zvao nakon izlaska sa odjeljenja jer je shvatio da je razotrkiven. Zvao ih je da im kaže da će vratiti novac, da ga nema trenutno nego za mjesec ili dva…

– Ovu izjavu sam spreman da potvrdim – piše u toj prijavi KCCG na kojoj je ostavljeno ime i broj telefona.

Pobjeda očekuje i dodatne odgovore na pitanja poslata KCCG – da li je ta pacijentkinja uopšte bila smještena na nekom od odjeljenja te zdravstvene ustanove, i ukoliko jeste, na koji način, odnosno na osnovu čega.

Mito u zdravstvu – normalnost?

Podnosilac nije problematizovao u svojoj prijavi činjenicu da je on dao mito, što je kažnjivo kao i samo uzimanje mita.

Davanje mita (novac, pokloni i slično) je u crnogorskom zdravstvenom sistemu zastupljeno, a pacijenti ili članovi porodice često nijesu ni svjesni da takvo „čašćavanje“ medicinskih radnika ili davanje novca za usluge na koje ima pravo zapravo krivično djelo.

U Krivičnom zakoniku Crne Gore je za primanje mita određena kazna od dvije do 12 godina. Za davanje mita su predviđene zatvorske kazne od pola godine do osam godina. Ipak, ukoliko se davalac mita prijavi prije nego što se sazna za to djelo, on se može osloboditi od kazne.

U „Nacrtu strategije za borbu protvi korupcije 2024-2028“ se navodi da je na pitanje u kojim oblastima/institucijama je korupcija najzastupljenija, ispitanici najviše percipiraju zdravstvo i državnu upravu.

U istraživanjima, kako se navodi u Strategiji, na pitanje „Da li biste, u slučaju, da dođete do informacije o korupciji, iz ličnog ili tuđeg iskustva, prijavili taj slučaj?“, istraživanja pokazuju da je više onih koji ne bi prijavili korupciju u odnosu na one koji ne bi prijavili.

Kao glavne razloge zbog kojih ne bi prijavili korupciju, anketirani građani navode, u prvom redu, nedostatak povjerenja da će nadležni organi postupiti po prijavi i nedostatak povjerenja da će prijava ostati anonimna.

Piše da loša reputacija zbog korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore može dovesti do daljeg pogoršanja kvaliteta zdravstvenih usluga i do gubitka povjerenja pacijenata u sistem.

– Međutim, javno otkrivanje korupcije i preduzimanje mjera protiv odgovornih osoba može poboljšati povjerenje pacijenata u sistem i podstaknuti transparentnost i odgovornost u zdravstvenom sektoru – navedeno je u tom dokumentu.

U istraživanju NVO CEMI i Juventasa koje je objavljeno prošle godine svega četiri odsto građana navelo je da korupcija nije prisutna u Crnoj Gori.

– Dakle, u Crnoj Gori 96 odsto građana smatra da je korupcija prisutna. Građani je prepoznaju u mnogim granama – politici, sudstvu, tužilaštvu, policiji, carini, ali i u zdravstvenom sistemu. Još jedan interesantan podatak iz tog istraživanja je kad su građani upitani da li su spremni da na bilo koji oblik nezakonitog ponašanja da bi došli do bolje usluge, najveći broj građana, njih 19,1 odsto je reklo da bi, ukoliko bi na taj način dobili bolju zdravstvenu uslugu, a 1,8 odsto ih je kazalo da su dali novac za zdravstvenu uslugu“, navela je Vujović – kazala je ranije direktorica Juventasa Ivana Vojvodić.